Državni tajnik Bernard Gršić: Nema uspješnog digitalnog društva ako svi njegovi građani nisu uključeni

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u suradnji s Povjerenikom za informiranje, krovnim nacionalnim organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu organizirao je treći po redu virtualni okrugli stol

Dana 22. rujna 2022. godine, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u suradnji s Povjerenikom za informiranje, krovnim nacionalnim organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu, organizirao je treći po redu virtualni okrugli stol „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“ o primjeni Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora („Narodne novine“, broj 17/2019). Tijela javnog sektora dužna su prilagoditi svoje digitalne sadržaje, kako bi se stvorilo uključivo društvo, koje svima daje jednake mogućnosti za primanje, slanje i korištenje informacija u digitalnom okruženju.

Cilj ovog okruglog stola jest predstaviti rezultate rada udruga, tijela javnog sektora i tijela zaduženih za provedbu i praćenje Zakona u području digitalne pristupačnosti i osigurati platformu za razmjenu iskustava, mišljenja i prijedloga za njezino unaprjeđenje koje će omogućiti veću uključivost hrvatskog društva.

Program okruglog stola, putem videokonferencijskog sustava Državne škole za javnu upravu, pratilo je približno 300 sudionika. Okrugli stol je moderirala Svjetlana Marijon iz udruga Zamisli i članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO). Pozdravne govore održali su Karlo Ressler (zastupnik u EU parlamentu i član Posebnog odbora Europskog parlamenta za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu) (snimka govora), Bernard Gršić (državni tajnik, SDURDD), dr. sc. Zoran Pičuljan (Povjerenik za informiranje) i Rudolf Vujević (ravnatelj, DŠJU).

Državni tajnik Bernard Gršić naglasio je da se Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva zalaže za digitalnu pristupačnost i na strateškoj razini, pa je tako digitalna pristupačnost zastupljena u više važnih dokumenata. Primjerice u Nacionalnoj strategiji za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine i njenom Akcijskom planu, zatim se planira doprinijeti informacijsko-komunikacijskoj pristupačnosti putem Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., a u tijeku je i izrada Digitalne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine koja je također prepoznala važnost digitalne pristupačnosti. Pozvao je sva tijela, obveznike provedbe Zakona, da svoje mrežne stranice i mobilne aplikacije nastave prilagođavati sukladno trenutnim mogućnostima te da prate daljnji razvoj tehnologija.

Panelisti na okruglom stolu bili su predstavnici nevladinih udruga, institucije zadužene za provedbu navedenog Zakona, obveznici primjene Zakona te predstavnici znanstvene zajednice. Panelisti su u svojim izlaganjima prikazali tijek primjene Zakona, govorili su o izazovima s kojima se susreću, važnosti uspostave međusobne suradnje, a prikazani su i primjeri teškoća s kojima se susreću osobe s invaliditetom i starije osobe prilikom korištenja digitalnih sadržaja.