Predstavnici Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva sudjelovali su na konferenciji „Berlinska deklaracija 2020: suradnja javne uprave, gospodarstva i akademske zajednice kao okvir za digitalnu transformaciju i podatkovni suverenitet“
U organizaciji Državne škole za javnu upravu u suradnji s Udrugom za promicanjem pametnih industrija (CroSI) te pod pokroviteljstvom Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske održana je konferencija povodom 30. obljetnice osnutka Zavoda za informatizaciju državne uprave, pravosuđa i javnih djelatnosti i početka rada e-Hrvatske sa ciljem doprinosa pozicioniranju Hrvatske među razvijene države EU u stvaranju digitalnih vrijednosti (Value Based Digital Government).
Na početku konferencije sve prisutne sudionike su pozdravili u svojstvu domaćina
Rudolf Vujević, ravnatelj Državne škole za javnu upravu,
Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva,
Holger Haibach, voditelj ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju,
Karlo Ressler, potpredsjednik Posebnog odbora za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu Europskog parlamenta te
Sanjin Rukavina, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave.
Osim tematskih izlaganja, održana je i panel rasprava na temu
„Poruke Berlinske deklaracije u razvoju spremnosti za budućnost i za realizaciju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026“.
U okviru svog izlaganja i za vrijeme sudjelovanja na panelu državni tajnik
Bernard Gršić je naglasio: „Koliko digitalizacija samo jednog procesa utječe na digitalizaciju cjelokupnog sustava, ali i širenje svijesti o važnosti digitalizacije govori nam podatak kako su elektroničke usluge korištene gotovo 81 milijun puta, a samo u 2021. godini više od 33.5 milijuna puta, što znači da su naši građani toliko puta manje trebali odlaziti na šaltere. To je nastavak uspješnog puta digitalizacije koja je u fokusu ove Vlade, a u prilog tome ide i podatak kako je broj korisnika elektroničkih usluga u Republici Hrvatskoj u kontinuiranom porastu. Cilj nam je, sukladno Programu Vlade RH u području modernizacije javne uprave, doseći 2,5 milijuna korisnika do 2024. godine. U Nacionalnom planu za oporavak i otpornost (u daljnjem tekstu NPOO) digitalizacija je zastupljena s 20,4 % cijelog NPOO-a. U podkomponenti 2.3 planirane su 4 reformske mjere kroz 21 investiciju procijenjene vrijednosti ulaganja 2,9 mlrd kn. Također, u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti ukupno je 97 projekata koji u sebi sadrže digitalnu komponentu, a ukupna vrijednost im je nešto više od 9,5 mlrd kn. Kroz projekte planirane u sklopu NPOO ured aktivno promiče načelo digitalnog suvereniteta i interoperabilnosti. Cilj je uspostaviti središnji sustav interoperabilnosti s ciljem konsolidacije temeljnih registara, te integracije tih registara na Državnu sabirnicu kao i uspostavu središnjeg portala za interoperabilnost u skladu s Europskim okvirom za interoperabilnost (EIF), kreiranje standarda i politika vezanih uz interoperabilnost, usklađivanje zakonskih okvira te potpunu primjenu načela „samo jednom“ do 2023. u skladu s Uredbom o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika (Single Digital Gateway Regulation) kao i uspostavu prekogranične razmjene podataka između država članica EU. Digitalizacija treba postati standard komunikacije i način poslovanja državne uprave, koja će osigurati uključivost svih građana Republike Hrvatske i omogućiti dostupnost sveukupnih javnih sadržaja i usluga svim dionicima digitalnog društva“ zaključio je državni tajnik.
U okviru konferencije tematsko predavanje je održao
Božo Zeba pod naslovom:
„Otvoreni podaci: digitalni energenti za inteligentne usluge u razvoju gospodarstva, javne uprave i akademske zajednice“.
