Građani kojima su zgrade stradale u potresu, a koji su morali izvesti radove hitne sanacije, ukoliko za iste imaju dokumentaciju navedenu u Javnom pozivu za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije koji je objavljen 2. lipnja, mogu se prijaviti za novčanu pomoć osiguranu iz državnog proračuna
Radi pojednostavljenja procesa prijave, smanjenja papira, nepotrebnog čekanja u redovima te u konačnici lakše obrade samih zahtjeva, prijave se zaprimaju digitalno i to putem
e-Hitni popravak zgrada oštećenih u potresu sustava e-Građani. Potrebna sigurnosna razina je 3.
Nastavak je to procesa digitalizacije kojeg provodimo u sklopu Ministarstva a sve kako bismo digitalizirali procese i smanjili nepotrebne „papire“. No, iako se prijave zaprimaju digitalno, građani koji to nisu u mogućnosti, svoj zahtjev mogu predati osobno, svakim radnim danom u vremenu od 9,00 do 14,00 sati na lokaciji Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u Zagrebu, Vinogradska cesta 25. Dokumentaciju mogu dostavljati u papirnatom obliku, ali i u digitalnom obliku (na mediju USB-a, CD-a ili DVD-a).
Zahtjevi se zaprimaju temeljem Javnog poziva Ministarstva objavljenog 2. lipnja, a prijave će se zaprimati do 31. listopada 2020. godine. Na internetskim stranicama Ministarstva objavljena je dodatna uputa za prijavu.
Za građane je otvorena i posebna telefonska linija 01/ 3782 117 na koju se mogu obratiti sa svojim pitanjima, svakim radnim danom u vremenu od 9,00 do 14,00 sati.
Podnositelji prijava su vlasnici i suvlasnici zgrada. U njihovo ime prijavu mogu podnijeti upravitelji zgrada, predstavnici suvlasnika za višestambene i poslovno-stambene zgrade, vlasnici ili suvlasnici obiteljskih kuća ili pak ovlašteni punomoćnici podnositelja prijave uz uvjet prilaganja punomoći.
Javni poziv raspisan je temeljem Odluke Vlade kojom je rebalansom proračuna osigurano 141 milijuna kuna za hitne sanacije zgrada i nabavku bojlera građanima pogođenim potresom.
- Pomoći ćemo svakom kućanstvu s iznosom do 20 tisuća kuna, ali to je samo početak jer mnogi domovi pretrpjeli su značajno veća oštećenja. Čeka nas kompletna, dugotrajna i temeljita obnova Zagreba, a s ovim hitnim mjerama idemo kako bismo pomogli ljudima da imaju toplu vodu, a i grijanje – rekao je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar.
Usluga prijave za novčanu pomoć osiguranu iz državnog proračuna nova je, 73 e-usluga sustava e-Građani.
- Digitalizacija javnih usluga jedan je od glavnih prioriteta naše Vlade. Sustav e-Građani već sada koristi oko milijun naših sugrađana, a više od 150 tisuća korisnika prepoznalo je prednosti tog sustava za vrijeme pandemije korona virusa. Drago mi je da je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja od danas građanima čije su zgrade stradale u potresu nudi mogućnost prijave za novčanu pomoć. Time je sustav e-Građani bogatiji za još jednu e-uslugu kojih je sada ukupno 73. - izjavio je ministar uprave Ivan Malenica.
Radi se o pomoći do 20 tisuća kuna za svaku samostalnu jedinicu u zgradi, a spomenuti iznos namijenjen je za pomoć za hitne sanacije dimnjaka, kao i za popravak ili zamjenu zabatnog zida, popravak dizala te nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanja/pridržanja opasnih dijelova zgrade koji su mogli, odnosno koji mogu, ugroziti život ili zdravlje ljudi. Iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja osigurava se do 12 tisuća kuna po samostalnoj jedinici u zgradi za spomenute sanacije, dok će se ostatak osigurati u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji će sufinancirati nove kondenzacijske bojlere s 80 posto od ukupnog iznosa, odnosno do iznosa od 8000 kuna. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poziv je objavio 10 lipnja, a prijave su moguće putem web obrasca dostupne na stranicama
Fonda.
Spomenimo ovdje i kako je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, već dan nakon potresa krenulo u izradu cjelovitog Zakona kroz koji bi se na najbolji način pristupilo sanaciji oštećenih objekata. Uz velik angažman struke, izrađen je prijedlog zakona koji je upućen u javno savjetovanje 5. svibnja a svi zainteresirani mogu se u savjetovanje uključiti putem portala eSavjetovanja do 14. lipnja.
No Zakon, a onda program i ostali provedbeni dokumenti, sami po sebi nisu dovoljni. Obnova, osim što je stručno kompleksna i podrazumijeva interdisciplinaran pristup, bit će i izuzetno financijski zahtjevna. Zato je Vlada Republike Hrvatske paralelno sa izradom Zakona pokrenula je i proces osiguravanja sredstava iz drugih izvora.
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je još 26. ožujka počelo komunikaciju sa Svjetskom bankom, a od travnja i gotovo svakodnevno komuniciralo i pripremalo dokumentaciju po ubrzanoj proceduri. U tu svrhu zajedno s Građevinskim fakultetom u Zagrebu i stručnjacima Hrvatske komore građevinskih inženjera izrađene su i prve procjene troška obnove.
4. lipnja, Vlada je prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva s ukupnom vrijednosti zajma u iznosu od 200 milijuna USD a na sjednici Vlade 10. lipnja donesen je Zaključak kojim se prihvaća Zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije zajedno sa pripadajućim dodatcima koji će biti upućen Europskoj komisiji.
Zahtjev je izrađen temeljem izračuna ukupne izravne štete a njegovu izradu koordinirali su Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uz stručnu podršku Svjetske banke.
Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene potresom iznosi 86 milijardi kuna.
