Na 6. sjednici Vlade državni tajnik Juro Martinović predstavio je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama te Prijedlog uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Proširene ovlasti javnog bilježnika i krug ovlaštenika s neposrednim pristupom podacima zemljišne knjige
Državni tajnik rekao je kako se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama dodatno uređuje pohrana zemljišnih knjiga u Središnju pismohranu zemljišnih knjiga te se utvrđuju poslovi Središnje pismohrane zemljišnih knjiga.
„Proširen je krug ovlaštenika kojima se omogućuje neposredan pristup i pretraga podacima zemljišne knjige po imenu, prezimenu, nazivu i OIB-u upravnim tijelima županija odnosno Grada Zagreba koji se odnose na pružanje besplatne pravne pomoći, odvjetnike i javne bilježnike,“ istaknuo je državni tajnik Martinović.
Naglasivši kako sve isprave koje se podnose na upis u zemljišnu knjigu moraju biti u elektroničkom obliku ili ispisane na elektroničkom, odnosno mehaničkom uređaju, državni tajnik napomenuo je kako će u tom kontekstu javni bilježnik od sada imati pravo odbiti podnošenje prijedloga za upis, ako postoji sumnja u vjerodostojnost isprave - čime se ujedno proširuju njegove ovlasti.
Radi ubrzanja postupka dodatno su smanjeni kriteriji i pojednostavljena je uspostava Baze zemljišnih podatka i ispravni postupak.
U cjelokupnom tekstu usklađena je terminologija sa Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina jer se radi o jedinstvenom postupku koji provode zajednički nadležni sudovi i Državna geodetska uprava.
Završetak radova na Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga Republike Hrvatske u Gospiću obilježen je u travnju 2024. godine, a njezina je uspostava financirana iz Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije te će se tu smjestiti sve ručno vođene zemljišne knjige kao i zbirke isprava u Republici Hrvatskoj
Ministarstvo preuzima poslove Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva
Državni tajnik Martinović podsjetio je na odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, koje su stupile na snagu 17. svibnja 2024. godine, a kojima Ministarstvo pravosuđa i uprave nastavlja s radom kao Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Naime, danom stupanja na snagu Zakona s radom je prestao Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije preuzelo je poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, kao i državne službenike i namještenike zatečene na obavljanju preuzetih poslova.
„Prema prijedlogu Uredbe, u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, uključujući područne jedinice pravosudne policije, kaznionice, zatvore, odgojne zavode, centre i probacijske urede predviđa se 5.070 izvršitelja,“ ustvrdio je državni tajnik Martinović, dodatno objasnivši kako je do sada u Ministarstvu bilo ukupno 4.848 izvršitelja, a čija se brojka uvećava za 113 novih izvršitelja koji dolaze iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
Državni tajnik napomenuo je kako se Uredbom predlaže ustrojiti tri nove uprave u Ministarstvu - Upravu za razvoj državne informacijske infrastrukture i elektroničke usluge, Upravu za razvoj digitalnog društva i strateško planiranje te Upravu za digitalno gospodarstvo. Ustrojava se i Samostalni sektor za komunikaciju te se ukidaju dva Samostalna sektora.
Pisane vijesti
