Zakonske izmjene kojima se korjenito mijenja sustav zaštite žena od nasilja rezultat su otvorenog dijaloga Vlade Republike Hrvatske s akademskom zajednicom i udrugama civilnoga društva.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavio je Hrvatskom saboru izmjene i dopune Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koje će rezultirati zaustavljanjem nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i strožim kažnjavanjem nasilja motiviranog mržnjom.
„Izmjene koje su pred vama vrlo su važna novina u borbi protiv suzbijanja nasilja na našim ulicama i suzbijanja zločina iz mržnje,“ naglasio je ministar Malenica.
Kazneno djelo femicid neće zastarijevati
Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona u pravni okvir uvodi se novo kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe koje neće zastarijevati - tzv. femicid. Za to kazneno djelo zapriječena je kazna od deset godina zatvora do dugotrajne kazne.
Uz to, redefinira se i kazneno djelo teškog ubojstva, u odnosu na počinjenje prema bliskoj osobi.
„Za počinjenje ovog kaznenog djela bit će dostatno da je počinjeno prema bliskoj osobi ili prema bilo kojoj drugoj osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao, čime se pooštrava kaznena politika za najstroža kaznena djela,“ ustvrdio je ministar Malenica.
Kao izuzetno važna novina predlaže se uvođenje definicije rodno utemeljenog nasilja u opće odredbe Kaznenog zakona, koje će se definirati kao nasilje koje je usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene.
Propisivanje ove definicije osigurat će više kazne za rodno utemeljeno nasilje - budući da će se počinjenje rodno utemeljenog nasilja nad ženama uzimati kao otegotna okolnost kod odmjeravanja kazne.
Ministar Malenica također je istaknuo kako se zakonskim izmjenama povećavaju i kazne za silovanje i teška kaznena djela protiv spolne slobode, kao i za kaznena djela protiv spolne slobode zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina i starijeg od 15 godina.
„Ukida se i zastara za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. Kaznenog zakona,“ dodao je.
Slijedom povećanja kazni zatvora za kazneno djelo silovanja, onemogućuje se izricanje rada za opće dobro za temeljni oblik silovanja, a odredbe o uvjetnoj osudi silovanja moći će doći u primjenu samo u slučaju istodobne primjene instituta ublažavanja kazne.
S ciljem snažnije borbe protiv rodno utemeljenog nasilja, preciznije se definiraju kaznena djela; nasilja u obitelji, nametljivog ponašanja i spolnog uznemiravanja koja će se prihvaćanjem ovih izmjena progoniti isključivo kao kazneno djelo, a ne kao prekršaj.
Redefiniranjem kaznenog djela spolnog uznemiravanja, jasno se propisuje da se spolnim uznemiravanjem može smatrati samo jedan čin, ako je riječ o grubom uznemiravanju.
Isključuje se kaznena odgovornost novinara - nema kaznenog djela ako je riječ o javnom interesu
Zakonskim prijedlogom u Glavi kaznenih djela protiv pravosuđa uvodi se novi članak 307a., odnosno novo kazneno djelo „neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ s ciljem uspostavljanja odnosa pravne ravnoteže između probitaka kaznenog djela i prava javnosti da o vođenju postupaka dobije provjerene i objektivne informacije od javnog interesa.
„Jasno se propisuju mogući počinitelji ovog kaznenog djela: dužnosnici ili službenici u pravosudnom tijelu, policijski službenici ili dužnosnici, okrivljenici, odvjetnici, odvjetnički vježbenici, svjedoci, vještaci, prevoditelji ili tumači koji tijekom prethodnog kaznenog postupka koji se na temelju zakona smatra nejavnim neovlašteno otkriju sadržaj izvidne ili dokazne radnje,“ ustvrdio je ministar Malenica, istaknuvši kako se odredbom Zakona isključuje kaznena odgovornost osoba koje obavljaju novinarski posao, a koje ne mogu biti počinitelji, pomagatelji niti poticatelji ovog kaznenog djela.
Uz to, uvodi se i odredba kojom se isključuje protupravnost postupanja ako je to djelo učinjeno radi zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane ili u drugom pretežitom javnom interesu, čime se nedvojbeno potvrđuje kako cilj propisivanja ovog kaznenog djela nije ograničavanja medijskih sloboda, već sankcioniranje onih koji u obavljanju svoje dužnosti neovlašteno otkrivaju sadržaj iz postupka u kojem je javnost i do sada bila isključena.
Na taj način jača se institut presumpcije nevinosti, ali i odgovornost odgovornih osoba koje sudjeluju u kaznenom postupku.
U Konačnom prijedlogu zakona predlaže se i uvođenje kvalificiranog oblika kaznenog djela neovlaštenog slikovnog snimanja, u situaciji kada počinitelj snimku učini dostupnom većem broju osoba te povisivanje zapriječenog minimuma zatvorske kazne za teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. Kaznenog zakona, s tri na pet godina.
Strože kazne za nasilje motivirano mržnjom
Ministar Malenica objasnio je kako će se počinitelji kaznenih djela: nanošenja teških tjelesnih ozljede s posljedicom smrti, sudjelovanja u tučnjavi i nasilničkog ponašanja strože kažnjavati, ako kazneno djelo naprave prema osobi koja je ranjiva, prema bliskoj osobi ili prema osobi koja pripada određenoj skupini prema kojoj počinitelj pokazuje mržnju.
Ova zakonska izmjena vrlo je važna novina u borbi protiv suzbijanja svih oblika diskriminacije i suzbijanja zločina iz mržnje.
„Pooštravanje kaznenopravne politike doprinijet će suzbijanju među vršnjačkog nasilja, nasilja na sportskim natjecanjima i nasilja motiviranih mržnjom za koje se predviđa kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina,“ rekao je ministar.
Za tešku tjelesnu ozljedu s posljedicom smrti, koja je počinjenja prema ranjivoj osobi ili je motivirana mržnjom propisuje se kazna zatvora od pet do petnaest godina, dok se za kazneno djelo sudjelovanja u tučnjavi propisuje kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a za organizatore tučnjave od jedne do deset godina.
Ovim se zakonskim izmjenama Republika Hrvatska dodatno usklađuje s OECD-ovom konvencijom protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama te s Moneywall izvješćem o 5. krugu evaluacije Hrvatske.
Predloženim izmjenama također se širi i katalog kaznenih djela u kojima se primjenjuje institut proširenog oduzimanja imovinske koristi - i to na kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa tvari zabranjenih u sportu.
Snažnija zaštita žrtava - istražni zatvor za kršenje mjere opreza
Izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku uvode se novine kojima se osnažuju prava žrtava nasilja i sustav usmjerava prema žrtvama, a ne prema nasilnicima.
U slučaju utvrđenog kršenja mjera opreza, sud će u roku od 24 sata morati donijeti rješenje o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom, čime se proširuju razlozi za uhićenje.
„Važna novina je da se uvodi pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera opreza, a kod donošenja odluke o ukidanju istražnog zatvora uvodi se obveza suda da o tome odmah obavijesti žrtvu,“ objasnio je ministar Malenica.
Uz to, niti jedna mjera opreza neće se moći izreći prije nego se žrtva očituje o opasnosti. U pojedinačnoj procjeni žrtve, tijela kaznenog postupka morat će uzimati u obzir rizične faktore za ponavljanje nasilja, čime će se osigurati dodatni mehanizam da se nasilnici ne puštaju na slobodu bez učinkovite procjene.
Također proširuju se i osnažuju prava žrtava kaznenih djela koje će imati pristup službama za podršku dok god postoji potreba za time, a uvodi se i obvezna anonimizaciju podataka žrtava s ciljem da se u takvim postupcima ne može otkriti identitet žrtve.
„U odnosu na prvo čitanje dodatno se osnažuje pravo žrtava na sigurnost - jasno se propisuje da će se pozivi svjedoku - koji je kao žrtva nasilja smješten u sklonište, upućivati putem sustava socijalne skrbi ili odjela za podršku žrtvama i svjedocima,“ istaknuo je ministar.
Podatak o boravištu žrtve koja prilikom ispitivanja ima svojstvo svjedoka mora se utvrditi na siguran i povjerljiv način, dok će se Podatak o boravištu od sada čuvati u posebnoj omotnici i odvojeno kako bi bilo dostupno samo tijelu koje vodi postupak.
U cilju snažnije zaštite žrtava propisuje se minimalna udaljenost između žrtve i počinitelja od 100 metara.
Propisuje se minimalna udaljenost od 100 metara u zaštitnoj mjeri zabrane približavanja
Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji povećavaju se kazne za nasilje u obitelji, uvodi se istražni zatvor za kršenje zaštitnih mjera te minimalna udaljenost u
zaštitnoj mjeri zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve od 100 metara.
Prava žrtava u prekršajnom postupku usklađuju se s pravima žrtava u kaznenom postupku te se širi sastav Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka i izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji.
Propisuje se da Povjerenstvo ima 17, umjesto dosadašnjih 11 članova, a u radu Povjerenstva sudjelovat će predstavnici Pučke pravobraniteljice, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, predstavnici akademske zajednice, kao i predstavnici akademske zajednice i organizacija civilnog društva koje se u svakodnevnom radu bave problematikom nasilja u obitelji.
Nasilje u društvu ne može se tolerirati
„Ovim zakonskim izmjenama pokazali smo snažan zalog u borbi protiv nasilja te iz ovog visokog doma šaljemo poruku hrvatskoj javnosti, dionicima pravosudnog sustava, nasilnicima i žrtvama da se nasilje u društvu neće tolerirati,“ ustvrdio je ministar Malenica, dodavši kako će danas na javno savjetovanje biti stavljen i Zakon o privremenom uzdržavanju u okviru kojeg će se osnovati alimentacijski fond, a privremeno uzdržavanje preuzet će Agencija za osiguranje radničkih tražbina.
„Lanac nasilja može se suzbiti kvalitetnijim propisima. Usvajanjem ovih zakonskih prijedloga Hrvatski će sabor doprinijeti suzbijanju nasilja u hrvatskom društvu i očuvanju vladavine prava kroz jačanje odgovornosti u pravosudnom sustavu i osnaživanja Ustavom zajamčenog prava na presumpciju nevinosti,“ zaključio je ministar.
FOTO: Hina
Pisane vijesti
