Državni tajnik Juro Martinović predstavio je Hrvatskom saboru prijedlog Zakona o upravnim sporovima kojim se osuvremenjuje upravni spor, omogućava rasterećenje Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, ukida supsidijarna primjena Zakona o parničnom postupku u odnosu na sudski spor, potiče proaktivniji pristup suda u rješavanju predmeta, skraćuje trajanje upravnog spora te ostvaruje procesna disciplina i uklanja podnormiranost.
Zakon o upravnim sporovima dio je paketa zakonodavnih promjena koje Vlada predlaže Hrvatskom saboru s ciljem povećanja učinkovitosti pravosuđa i ubrzanja sudskih postupka.
Rasterećuje se sud koji rješava najsloženije upravne sporove
Državni tajnik Martinović objasnio je kako se zakonskim prijedlogom standardiziraju upravni sporovi na način da se ograničava mogućnost da se posebnim zakonima propisuju izuzetno kratki rokovi za donošenje odluke u upravnom sporu.
Uz to, ograničava se i propisivanje prvostupanjske nadležnosti Visokog upravnog suda, budući da se radi o sudu koji rješava najsloženije upravne sporove.
Govoreći o mjesnoj nadležnosti, državni tajnik Martinović istaknuo je kako ona više neće biti isključivo u nadležnosti Upravnog suda u Zagrebu, dodavši pritom kako će u posebnim slučajevima u upravnim sporovima pred upravnim sudovima mogućnost odlučivanja imati i vijeće.
„Institut oglednog spora primjenjivat će se ako je u pet ili više prvostupanjskih upravnih sporova predmet tužbe iste pravne i činjenične osnove,“ istaknuo je državni tajnik.
Sprječavanje zlouporabe prava stranka uz istovremeno uvođenje novčanih kazni za čelnike javnopravnih tijela
Zakonskim prijedlogom detaljno se razrađuju odredbe u odnosu na poslovnu sposobnost i zastupanje stranaka u upravnom sporu, raspravu, dokaze i izvođenje dokaza čime se u cijelosti ukida podredna primjena odredaba Zakona o parničnom postupku u ovom segmentu.
„Zlouporaba prava stranka koja im pripadaju u sporu sprječava se na način da stranke neće imati pravo na naknadu troškova, a u slučaju teže zlouporabe procesnog prava, sud će ih moći i novčano kazniti, naglasio je državni tajnik.
Osim za stranke u sporu, novčane kazne uvode se i za čelnika nadležnog javnopravnog tijela, ako tuženik odnosno tijelo nadležno za izvršenje bez opravdanog razloga ne postupi u skladu s odlukom upravnog suda,“ dodao je.
Prijedlogom se upotpunjuju uočene praznine Zakona te se propisuje proširenje tužbenog zahtjeva u sporu pokrenutom zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke, spajanje upravnih sporova i donošenje dopunske presude.
„Pod određenim uvjetima strankama će se omogućiti izravan pristup Vrhovnom sudu Republike Hrvatske radi mogućnosti obnove spora okončanog rješenjem,“ zaključio je državni tajnik Martinović.
FOTO: Hina
Pisane vijesti
