Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenoga u povodu sjećanja na tragičnu smrt triju sestara Mirabal koje su 1960. godine bile žrtve diktatorskog režima u Dominikanskoj Republici.
Iako su od tada prošle 63 godine borba protiv nasilja nad ženama i danas je važna društvena i politička tema na nacionalnoj, ali i globalnoj razini.
"Nasilje nad ženama nije privatni problem, već problem društva čija je obveza osigurati da svaka žrtva živi bez straha. Zakonodavne promjena koje predlaže Ministarstvo pravosuđa i uprave izrađene su s ciljem izricanja strožih sankcija za nasilnike i osiguranja većih prava žrtvama. Širenjem odjela za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima sustav želimo sustav usmjeriti prema žrtvi, ne počinitelju", poručio je ministar Malenica.
Novi zakonski paket - veće kazne za nasilnike i snažnija zaštita žrtava.
U svrhu borbe protiv nasilja nad ženama Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo pravosuđa i uprave prepoznali su potrebu za ranim uočavanjem nasilnika, njihovim bržim procesuiranjem i strogim sankcioniranjem.
S tim je ciljem u rujnu 2022. godine osnovana Radna skupina koja predlaže mjere za unaprjeđenje cjelokupnog zakonodavnog okvira suzbijanja nasilja nad ženama, a u čiji su rad uključeni predstavnici nevladinih organizacija, akademske zajednice, Državnog odvjetništva i sudova.
Rezultati rada Radne skupine vidljivi su kroz izmjene paketa zakona: Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku te Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kojima se pooštravaju kazne za rodno uvjetovano nasilje, uvodi novo kazneno djelo ubojstva žena (femicid) i ukida spolno uznemiravanje kao prekršaj te se definira minimalna udaljenost za sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja.
Proširuju se i osnažuju prava žrtava. Tako će žrtva imati pravo na pristup službama za potporu od počinjenja kaznenog djela pa sve dok osjeti potrebu za time. Također, priznaje joj se i pravo na povjerljivu osobu po vlastitom izboru od prijave do okončanja kaznenog postupka, kao i pravo na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera opreza. Ukoliko se utvrdi kršenja mjera opreza, u roku 24 sata, mjera će se zamijeniti istražnim zatvorom.
Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja
Ministarstvo pravosuđa i uprave sudjeluje u radu Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje do 2024. godine.
Također je i član Povjerenstva za praćenje provedbe Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja koji predstavlja jedan od najtežih oblika nasilja nad ženama i kršenja ljudskih prava žena.
Upravo je zbog toga Protokol iznimno značajan akt kojim se osigurava sveobuhvatna reakcija državnih tijela na pojavu seksualnog nasilja u vidu standardizirane i učinkovite pomoći i potpore žrtvama seksualnog nasilja.
Prvi protokol donesen je 2012. godine, a ažuriran je 2014. i 2018. godine.
Novi Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja usvojen je na sjednici Vlade 7. rujna 2023. godine.
Uvodi se specijalizacija za suce i državne službenike koji rade na predmetima nasilja u obitelji
Osim navedenih triju Zakona, predložene su i izmjene i dopune Zakona o sudovima kojima se propisuju uvjeti za suce ovlaštenima za rad na predmetima nasilja u obitelji. Drugim riječima, uvodi se tzv. specijalizacija za suce, ali i državne službenike.
Riječ je o mjeri propisanoj Akcijskim planom iz Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine.
Ključ uspješne borbe krije se u stalnom usavršavanju i edukacijama stručnjaka koji se bave problematikom nasilja. Tako je Pravosudna akademija provela ukupno 28 radionica, četiri edukacije i dva seminara u okviru EU projekta „Helpline,“ a održan je i e-tečaj iz programa HELP „Suzbijanje nasilja nad ženama.“ U usavršavanju je sudjelovalo 736 polaznika iz redova sudaca, državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika te probacijskih i policijskih službenika.
116 - 006 besplatna linija za pomoć žrtvama 24/7 - promjena počinje pozivom
Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja osnovan je 2013. godine u suradnji Udruge za podršku žrtvama i svjedocima, Ministarstva pravosuđa i Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) čime je Hrvatska postala peta europska zemlja koja je uvela besplatan i standardizirani broj za žrtve
116 - 006.
Od 2020. godine linija 116-006 dostupna je žrtvama i svjedocima od
0 do 24 sata, a više informacija možete pronaći na
poveznici.
Pomoć putem sustava podrške žrtvama i svjedocima
Sve žrtve i svjedoci nasilja pomoć mogu potražiti putem
Službe za podršku žrtvama i svjedocima koja djeluje unutar Ministarstva pravosuđa i uprave.
Podršku žrtvama pružaju i odjeli osnovani na županijskim sudovima u Zagrebu, Vukovaru, Osijeku, Zadru, Splitu, Sisku, Rijeci, Šibeniku, Karlovcu, Bjelovaru, Slavonskom Brodu , a pokrenuta je i procedura osnivanja novih Odjela na svim županijskim sudovima na kojima nisu osnovani odjeli te na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu i Općinskom sudu u Splitu.
Izmjene na području kaznenog zakonodavstva predstavljaju značajan iskorak u kontinuiranoj borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Pisane vijesti
