Vrhovni sud Republike Hrvatske u priopćenju „Pravosudni sustav pred slomom – masovni odlazak službenika“ iznio je podatak da je u razdoblju od 1. siječnja 2022. godine do 30. lipnja 2023. prestao službenički odnos za 870 službenika na sudovima u Republici Hrvatskoj.
Vrhovni sud u svojem priopćenju navodi kako navedeni podatak daje „u svrhu osvješćivanja ozbiljnosti problema i teškog stanja na sudovima koji može dovesti do sloma sustava, a time i prestanka Republike Hrvatske kao pravne države“.
U Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2022. godinu predsjednik Vrhovnog suda na 16. stranici u tablici broj 3. navodi kako brojno stanje kadrova na dan 31. prosinca 2022. iznosi 8.067 od kojih je 1.652 pravosudnih dužnosnika. U izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2021. godinu na stranici 18. u tablici broj 3. navodi kako je brojno stanje kadrova na dan 31. prosinca 2021. iznosi 8.172 od kojih je 1.680 pravosudnih dužnosnika.
Iz navedenih izvješća, stoga proizlazi da je na kraju 2021. godine bilo zaposleno
6.492 službenika i namještenika na hrvatskim sudovima, a na kraju 2022. godine 6.415.
Prema podacima iz Registra zaposlenih na dan 30. lipanj 2023. na hrvatskim sudovima bilo je zaposleno
6.264 službenika i namještenika
što nije za 870 manje kako tvrdi Vrhovni sud.
Predsjednik Vrhovnog suda navodeći broj službenika i namještenika koji su napustili sudove, njih 870, obmanjuje hrvatsku javnost budući da zanemaruje činjenicu da su u navedenom razdoblju provedeni javni natječaji na sudovima i zaposleni novi službenici i namještenici. Ministarstvo pravosuđa i uprave u
posljednje tri godine sudovima je dalo 2.125 suglasnosti za zapošljavanje od kojih je
220 dano tijekom 2023. godine.
Nesporno su se na temelju tih suglasnosti, a i ranije spomenutih izvješća, zaposlili službenici i namještenici, iako se opetovano nastoji prikazati da se baš nitko ne želi zaposliti na hrvatskim sudovima i kao krivca navodi isključivo Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Izlazeći s polovičnim podacima i neobjektivnom analizom, Vrhovni sud Republike Hrvatske pitanje sindikalnih aktivnosti pretvara u pitanje opstojnosti pravne države čime želi prikazati stanje u tijelima sudbene vlasti kaotičnim.
Takav pristup Vrhovnog suda zanemaruje činjenicu da Ustav Republike Hrvatske državnu vlast dijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast, koje se sukladno tim istim Ustavom obvezuju na međusobnu suradnju i uzajamnu provjeru. Dodatno, zanemaruje činjenicu da sukladno Zakonu o sudovima Ministarstvo pravosuđa i uprave obavlja poslove pravosudne uprave, kao i činjenicu da se sredstva za rad sudova osiguravaju u Državnom proračunu koji se donosi sukladno propisanoj proceduri i u Hrvatskom saboru.
Ovakav pristup Vrhovnog suda pokazuje nerazumijevanje funkcioniranja izvršne vlasti kao i ne razumijevanje uloge Ministarstva pravosuđa i uprave kao dijelom iste, koje se ne može prikazati isključivo servisom druge grane vlasti.
Ministarstvo pravosuđa i uprave svjesno je da će trenutni štrajk službenika i namještenika imati posljedice na učinkovitost rada sudova, međutim podsjeća na obvezu predsjednika sudova da poduzimaju mjere za uredno i pravodobno obavljanje svih poslova na sudovima.
Zauzimanjem ovakvog stava Vrhovni sud Republike Hrvatske, nažalost, pokazuje da ne sagledava objektivno problem i manjak spremnosti da se pronađe zajedničko rješenje za prestanak štrajka u pravosudnim tijelima. Upitno je kako ovakav pristup Vrhovnog suda može pridonijeti jačanju vladavine prava i stabilnosti pravne države – koja ne obuhvaća samo sudbenu vlast.
Pisane vijesti
