Na 15. sjednici Hrvatskoga sabora predstavljen je Zakon o izvanparničnom postupku kojim bi se osuvremenio i uredio izvanparnični postupak
Novim normativnim uređenjem bi se građanima i poslovnim subjektima osigurala kvalitetna i transparentna pravna zaštita te bi se zajamčila pravna sigurnost.
Naime, važeće normativno uređenje izvanparničnog postupka u Republici Hrvatskoj datira još iz Kraljevine Jugoslavije te obuhvaća pravila iz Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. godine koja u današnje vrijeme nisu primjenjiva.
Ovakvi postupci dodatno su derogirani posebnim zakonima kao što su Obiteljski zakon, Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, Zakon o nasljeđivanju, Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o izvlaštenju, Zakon o mjenici, a zatim i Ovršni, Stečajni te Zakon o zemljišnim knjigama.
Intencija ovoga Zakona je ponuditi osuvremenjena i kvalitetna rješenja za učinkovito provođenje izvanparničnih postupaka. Stoga je osobita pažnja posvećena, prije svega, općim pravilima te su propisane i odredbe za posebne postupke kako bi se riješili postojeći problemi, što je istaknuo i državni tajnik Juro Martinović u svom predstavljanju Zakona.
U tom smislu je predviđeno i povjeravanje određenih vrsta nespornih izvanparničnih postupaka javnim bilježnicima kao povjerenicima suda, što ni na koji način ne znači da se građanima umanjuje pravna sigurnost. Time bi se u okviru provođenja izvanparničnih postupaka osiguralo brzo, kvalitetno i učinkovito ostvarivanje prava svih građana te zajamčila pravna sigurnost, uz istovremeno rasterećenje sudova.
Donošenje novoga Zakona predviđeno je i u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. koji obuhvaća reformsku mjeru „Povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana“.
Pisane vijesti
