U okviru projekta « Digitalno kao zadano :Optimizacija učinkovitosti i kvalitete pravosudnih usluga i transparetnosti sudskih odluka » hrvatska delegacija boravila od 7. do 9. ožujka na studijskom putovanju u Parizu.
„
Broj žrtava najtežih međunarodnih zločina u Ukrajini i dalje raste. Europska unija mora pronaći zajednički odgovor za borbu protiv nekažnjivosti i zalagati se da ni jedan zločin ne prođe nekažnjeno. Podržavamo osnivanje Međunarodnog koordinacijskog centra za procesuiranje zločina agresije i baze podataka o međunarodnim zločinima pri EUROJUST-u. Kao država koja još uvijek traga za brojnim nestalima čija se sudbina još uvijek ne zna i na čijem je teritoriju grubo kršeno međunarodno humanitarno pravo želimo iskustvom pomoći Ukrajini“ kazao je ministar Malenica uoči početka sastanka Vijeća ministara pravosuđa koji je održan u petak, 10. ožujka u Bruxellesu.
Izmjena Uredbe u pogledu čuvanja, analize i pohrane dokaza povezanih s genocidom, zločinima protiv čovječnosti, ratnim zločinima i povezanih dijela koja je stupila na snagu 1. lipnja 2022. godine omogućila je EUROJUST-u da kroz novoosnovanu bazu podataka o dokazima međunarodnih zločina (CICED) kvalitetnije prikuplja i bilježi podatke o počinjenim zločinima. Također, predviđa se da će Međunarodni koordinacijski centar za procesuiranje zločina agresije pri EUROJUST-u s radom započeti tijekom ljeta ove godine.
Republika Hrvatska jedna je od 43 država stranaka Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda koja je podnijela zahtjev Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) da pokrene istragu o situaciju u Ukrajini.
„Hrvatska zagovara utvrđivanje odgovornosti za sve počinjene zločine, uključujući zločin agresije te se priključila neformalnoj skupini država (core group) čiji je zadatak upravo raspraviti moguće načine procesuiranja zločina agresije s ciljem osiguravanja odgovornosti“, istaknuo je ministar.
Ministri su izviješteni o napretku o prijedlogu dviju direktiva vezanih uz kršenje sankcija Rusiji; Direktivi o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja i Direktiva o povratu i oduzimanju imovine.
Mjere ograničavanja ključan su alat za promicanje ciljeva Zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Cilj prijedloga Direktive o definiciji kaznenih djela i sankcija je usklađivanje definicija kaznenih djela povezanih s kršenjem Unijinih mjera ograničavanja, osiguravanje učinkovitih, odvraćajući i proporcionalnih vrsta i razina sankcija, poticanje prekograničnih istraga i kaznenih progona i poboljšanje operativne učinkovitosti nacionalnih lanaca izvršavanja zakonodavstva.
Kada je riječ o predloženoj Direktivi o povratu i oduzimanju imovine ona bi trebala olakšati oduzimanje imovine u kaznenim stvarima, jačanju sposobnosti tijela za utvrđivanje i zamrzavanje imovine te proširiti mogućnost oduzimanja imovine.
Ministri pravosuđa razmijenili su iskustva u suzbijanju organiziranog kriminala povezanog s drogama. Ministar Malenica upozorio je da su u posljednje dvije godine uočene povećane aktivnosti tzv. balkanskog narko kartela u lukama Rijeka i Ploče koje se koriste kao uvozne luke za Europu.
Pozdravio je otvaranje dijaloga o ovoj temi i istaknuo važnost organiziranja međunarodnih radionica s različitim dionicima.
„Povijest nas uči da kriminal ne poznaje granice. Narko karteli su dobro povezani i zato je važno da kao Unija damo zajednički odgovor kroz jačanje suradnje unutar EUROJUST-a“, naglasio je ministar.
Na sastanku Vijeća ministara raspravljalo se o daljnjim koracima u borbi protiv rasizma i antisemitizma. Ministar Malenica podsjetio je da je Republika Hrvatska od 1. ožujka preuzela predsjedanje IHRA-om koje će trajati do 28. veljače 2024. godine.
„Predsjedanje IHRA-om za Hrvatsku predstavlja veliku odgovornost i privilegiju. Predsjedništvo želimo iskoristiti da ojačamo angažman i predanost suzbijanju antisemitizma i negiranju ili iskrivljavanju Holokausta. Važno je da nove generacije ne zaborave što Holokaust jest i koliko je zla naneseno ljudskoj civilizaciji. Zato će snažno raditi na Inicijativi za budućnost sjećanja“, izjavio je ministar.
Ministri pravosuđa razmijenili su mišljenja i o preprekama za pristup pravosuđu te Povelji o temeljnim pravima i prostoru za građansko djelovanje.
Pisane vijesti
