Državni tajnik Juro Martinović predstavio je Hrvatskom saboru izmjene Zakona o sudskim pristojbama
Izmjenama ovoga Zakona pristupa se prvenstveno radi pojašnjenja pojedinih odredbi koje su u praksi izazvale određene nedoumice.
S obzirom na odvajanje zakonskog teksta od same Tarife sudskih pristojbi koja je od 2019. propisana posebnom Uredbom, potrebno je u članku 2. Zakona o sudskim pristojbama propisati da se nastanak pristojbenih obveza za radnje izvan pojedinih vrsta sudskog postupka može osim ovim Zakonom propisati i drugim propisima i to prvenstveno Tarifom.
U članku 3. Zakona o sudskim pristojbama potrebno je definirati šire pojam pristojbenog obveznika od pojma stranke, kao svaku osobu koja zbog sudjelovanja u postupku odnosno zbog poduzimanja određenih sudskih radnji angažira rad suda te zbog toga mora platiti sudsku pristojbu.
"Nadalje, u odnosu na važeće zakonsko rješenje zadržava se umanjenje pristojbene obveze u iznosu od 50% za elektroničku komunikaciju sa sudovima, ali se radi jasnijeg utvrđenja posljedica nepostupanja u rokovima propisanim člankom 7. Zakona o sudskim pristojbama izrijekom predlaže propisati i da se protekom rokova za plaćanje ove pristojbene obveze po visini izjednačuju s onima izvan elektroničke komunikacije" izjavio je državni tajnik.
Kako bi se otklonilo ograničenje u ostvarenju priznatog prava na oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi za osobe s invaliditetom propisuje se da se status ovih osoba dokazuje odgovarajućim ispravama svih nadležnih tijela umjesto konkretnom ispravom Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom za koju se u praksi utvrdilo da se ne može izdati u svim slučajevima.
"Također, kako bi se riješio dio pitanja koja u praksi utječu na pokretanje postupaka zaštite prava potrošača, ovim se Prijedlogom u članku 11. Zakona o sudskim pristojbama propisuje i posebno oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi kod pokretanja postupaka u slučaju postojanja pravomoćne sudske odluke o zaštiti kolektivnog interesa, a iako je Zakonom o sudskim pristojbama već propisan iznos vrijednosti predmeta spora koji se uzima u slučajevima kada pravu vrijednost predmeta spora nije moguće utvrditi" naglasio je državni tajnik.
Dodatno se radi zaštite prava potrošača u članku 21. Zakona o sudskim pristojbama propisuje da u postupcima o utvrđivanju prethodnih pravnih pitanja u kojima se istodobno ne traži restitucija, naknada štete ili bilo kakva isplata iznosa ne može prijeći 1.327,22 eura (10.000,00 kuna).
"Ovim Prijedlogom zakona predlaže se i usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u Zakonu o sudskim pristojbama u kunama s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a u tekstu Zakona potrebno je izvršiti i terminološko usklađivanje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, br. 85/20.) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave u odnosu na naziv ministarstva i ministra nadležnog za poslove pravosuđa" zaključio je državni tajnik.
FOTO: HINA
Pisane vijesti
