„Ovim smo projektom u suradnji s Ekonomskim institutom prikupili sve podatke o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prikupili smo podatke o tome kakvi su njihovi upravljački kapaciteti, kakvi fiskalni kapaciteti te kakvi su njihovi razvojni potencijali. Ti su podaci preduvjet za kreiranje kvalitetnih javnih politika. Kroz ovaj projekt stvorili smo okvir - platformu koja će svakoj jedinici omogućiti alat za samoprocjenu svojih kapaciteta, ali i razvoja“, izjavio je ministar Malenica na predstavljanju projekta „Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave“ u Šibeniku.
Govoreći o teritorijalnom preustroju Republike Hrvatske, ministar je istaknuo da se svi dionici slažu da su promjene u lokalnoj samoupravi nužne, međutim da se one ne mogu provesti preko noći, niti bez analitičkog pristupa, dionika i volje građana.
Podsjetio je da je pravo na lokalnu samoupravu Ustavom zajamčeno pravo, a da u svakoj raspravi o budućem uređenju treba voditi računa i o načelima Europske povelje o lokalnoj samoupravi.
„Važnije od broja jedinica jest njihova učinkovitost odnosno spremnost da odgovore na potrebe svojih građana. Ključ uspjeha neke jedinice je kvaliteta usluga koje pružaju građanima. Usluge su kvalitetnije što su optimalnije. Ovaj projekt i funkcionalno spajanje svakoj su jedinici ponudile alate i financijske poticaje da optimiziraju poslove, optimiziraju usluge i rade na strateškom razvoju krajeva“, poručio je.
Vlada Republike Hrvatske je za funkcionalno povezivanje u proračunu osigurala oko 100 milijuna kuna. Odluku o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave, Vlada je usvojila u srpnju, a Ministarstvo financija je sredinom rujna otvorilo javni poziv.
„Usvojeni kriteriji su izbalansirani, veće poticaje moći će dobiti općine koje su manje, koje imaju manji broj stanovništva i koje će ovim funkcionalnim spajanjem moći pružiti kvalitetniju uslugu svojim građanima. Intencija te odluke je poticati sve jedinice da dugoročno razmišljaju o razvojnom smjeru, da prepoznaju potencijale koje suradnjom i funkcionalnim povezivanje mogu ostvariti.“ Poručio je ministar i pozvao gradove i općine da iskoriste mogućnosti koje su im pružane.
Dodao je da je cilj Vlade kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti uspostaviti kvalitetan sustav za funkcionalno i stvarno povezivanje jedinica koji će osigurati mehanizme suradnje među općinama, gradovima i županijama da da lakše prevladaju eventualne probleme nedostatnih kapaciteta, da unaprijede kvalitetu i kvantitetu pruženih usluga te kvalitetnije upravljaju raspoloživim sredstvima i na tome surađuju.
„Za Šibensko-kninsku županiju ovi su projekti prilika da iskoristi brojne potencijale, kako na svom obalnom tako i na kopnenom dijelu. Strateški razvoj bazira se na suradnji i dijalogu. Zato je nužno da svaka općina, svaki grad daju svoj doprinos u tome“, zaključio je ministar.
Župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić istaknuo je da u razgovorima o reformi lokalne samouprave treba voditi otvoreni dijalog. Jedinice ne treba ukidati već ih poticati da surađuju i da se funkcionalno povezuju te na taj način osiguravaju kvalitetnije usluge.
Dekan Veleučilišta u Šibeniku Ljubo Runjić istaknuo je da se niti jedna reforma ne može provesti bez stručnih znanja onih koji se bave javnom upravom i da akademska zajednica želi biti konstruktivan partner u dijalogu o reformi lokalne samouprave.
Voditelj projekta Luka Krneta predstavio je opće informacije o projektu.
Podsjećamo, jedan od ključnih ciljeva Projekta je izrada Jedinstvenog informacijskog sustava za prikupljanje i pohranu podataka o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Projektom će se uspostaviti Središnja baza podataka o kapacitetima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Projekt se financira iz Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“, a ukupna vrijednost Projekta je 20.076.342,14 kuna.
Stranica
