Ministar Ivan Malenica je na današnjoj sjednici Hrvatskog sabora predstavio prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku te izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku.
Izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku će se parnični postupci ubrzati, pojednostaviti i modernizirati. „Ove izmjene dio su paketa promjena na kojima radimo kako bi hrvatsko pravosuđe bilo učinkovito, a građani riješili svoje sporove u kraćem roku“ kazao je ministar Malenica.
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku uvode se precizni rokovi za završetak postupka.
Parnični postupci će se u prvom stupnju dovršit u roku od 3 godine a drugostupanjski sudovi o žalbama će odlučivati u roku kraćem od godine dana. Sporovi male vrijednosti okončat će se u roku od godine dana, a žalbeni postupak za te će sporove trajati do 6 mjeseci.
Uvodi se rok za održavanje pripremnog ročišta. Pripremno ročište od sada će se morati održati u roku od 3 mjeseca od dana primitka odgovora na tužbu odnosno isteka roka za odgovor na tužbu. Nakon zaključenja pripremnog ročišta, glavna rasprava morat će se održati najkasnije u roku od 6 mjeseci.
Vrhovni sud će odluku o prijedlogu za dopuštenje revizije donijeti u roku kraćem od 6 mjeseci od primitka prijedloga. Odluku o reviziji Vrhovni sud bit će dužan donijeti u roku od dvije godine od dana primitka revizije.
Postupak u sporovima male vrijednosti u pravilu će biti pisani spor te će se u tim postupcima ročišta moći održati samo u iznimnim, propisanim situacijama (primjerice ako postoji potreba za saslušanjem svjedoka ili provođenjem vještačenja). Sporovi male vrijednosti su sporovi do 10 tisuća kuna, dok se sporovima male vrijednosti u trgovačkim postupcima smatraju sporovi do 50 tisuća kuna.
Uvodi se plan upravljanja postupkom odnosno procesni kalendar. Sudac će na prvom ročištu definirati hodogram aktivnosti u postupku
Plan će obuhvaćati: sažetak spornih činjeničnih i pravnih pitanja , popis dokaznih sredstava za utvrđivanje spornih činjenica (koje će svjedoke morati ispitati, u koje dokumente, ugovore, spise treba izvršiti uvid i sl.), rok u kojem će se pribaviti dokazna sredstva koje treba pribaviti (izvadak iz nekog registra i sl.) , rok za podnošenje pisanih očitovanja stranaka na navode protivne stranke te datum i vrijeme održavanja (svih) ročišta za glavnu raspravu. Nakon što sudac definira plan upravljanja rasprave dat će strankama mogućnost da se očituju o tome.
Uvođenjem procesnog kalendara želi se potaknuti sudove da zauzmu proaktivni pristup rješavanju svakog predmeta te da već na prvom ročištu navedu sve relevantne činjenice i pravna pitanja koja će u nastavku procesa utvrđivati. Strankama će taj kalendar pružiti transparentan uvid u tijek procesa i predvidivost daljnjih aktivnosti.
Uvodi se obvezno tonsko snimanje svih ročišta. Prijepis tonske snimke s ročišta više nije obveza, dok će se zapisnik voditi samo o najbitnijim radnjama poduzetim na ročištu, jer će sadržaj ostalih radnji na ročištu bit sadržan u tonskoj snimci. Time će se značajno skratiti trajanje ročišta, posebice tijekom davanja izjava stranaka te saslušanja svjedoka i vještaka te će rad suda postati uvelike transparentniji i podložniji vanjskoj kontroli.
Uvodi se i novi institut ''odluka iznenađenja''. S obzirom da se u dosadašnjoj pravnoj praksi događalo se da se drugostupanjska odluka donosi na temelju različite pravne ocjene spora u odnosu na prvi stupanj te da se u slučajevima preinačenja povrjeđuju legitimna očekivanja stranka, strankama u postupku omogućuje se strankama da se izjasne o pravnim shvaćanjima suda o mjerodavnom pravu za bit stvari.
Uvođenjem novog članka 367.a, načelo iz novog stavka 4. detaljnije je razrađeno kad se to pitanje pojavi u postupku pred drugostupanjskim sudom. Ovom odredbom se pitanje ''odluka iznenađenja'' uređuje u skladu s aktualnim postulatima modernog europskog procesnog prava.
Revizijski postupak od sada će se uvijek pokretati prijedlogom za dopuštenje revizije, neovisno o vrsti spora. Na taj će način sve stranke koje su pokrenule revizijski postupak pravodobno znati ima li osnove za reviziju u njihovom sporu.
Redefiniraju se odredbe o oglednom postupku. Budući da su ogledni postupci izrazito bitni za ujednačavanje sudske prakse, a da se nerijetko tiču ostvarivanja kolektivnih prava, propisuje se da se taj postupak može, osim na prijedlog suda, pokrenuti i na prijedlog stranaka i umješača.
Kako bi se povećala pravna zaštita proširuje se i sastav vijeća Vrhovnog suda koje odlučuje u takvom postupku.
Dodatno se uređuje i pitanje održavanja ročišta na daljinu. O tome hoće li se održati ročište na daljinu odlučuje sud rješenjem, protiv kojeg nije dopuštena žalba. Prije nego što donese odluku, sud pribavlja očitovanja stranaka i drugih sudionika koji trebaju sudjelovati na ročištu koje će se održati na daljinu. Sva ostala pitanja održavanja ročišta na daljinu poput korištenja audiovizualnih uređaja i tehnološke platforme za komunikaciju na daljinu bit će propisana pravilnikom.
Uvodi se pojam nezakonitog dokaza na način da se propisuje da se sudska odluka ne može se temeljiti na dokazu pribavljenom na nezakonit način, uz primjenu testa razmjernosti prilikom njegovog ocjenjivanja.
Proširuje se krug obveznih sudionika e-komunikacije. Obveznim sudionicima e-komunikacije postaju radnici u sindikatu odnosno udruzi poslodavaca kada kao punomoćnici zastupaju radnike odnosno poslodavce, povjerenici u postupku stečaja potrošača, likvidatori, posebni skrbnici u obiteljskim stvarima te fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u sporovima koji se tiču te djelatnosti.
Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku proširuje se mogućnost korištenja digitalnih tehnologija u kaznenom zakonodavstvu.
Uvođenjem elektroničke komunikacije u kazneni postupak omogućuje se slanje pismena u elektroničkom obliku, što će skratiti vrijeme i troškove postupka, a sudionicima olakšati komunikaciju sa sudom.
Ministar Malenica je napomenuo kako je e-Komunikacija već u primjeni na svim trgovačkim, općinskim i županijskim sudovima te na Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske i Vrhovnom sudu, a od siječnja 2022. godine i na upravnim sudovima. Sustav koristi više od 70.000 korisnika.
Novim zakonskim izmjenama stvaraju se preduvjeti za obvezno tonsko snimanje rasprava u kaznenim postupcima. U raspravama u kojima je određeno audio snimanje, prijepis neće biti obvezan, već će o tome odlučivati predsjednik vijeća kada postoje opravdan razlozi za to, a osobito ako će to zatražiti okrivljenik koji nema branitelja.
Puna primjena tonskog snimanja ročišta dovest će do ubrzanja postupka, lakšeg praćenja rasprava i povećanju učinkovitosti pravosudnog sustava, što pokazuju iskustva drugih država članica Europske unije.
Izmjenama Zakona o kaznenom postupku proširuje se mogućnost uporabe audio-vizualnog linka u kaznenom postupku odnosno mogućnost održavanja ročišta na daljinu. Uz postojeće mogućnosti uporabe audio-video linka propisuje se mogućnost uporabe audio-video linka na sjednicama optužnog vijeća i pripremnom ročištu. O toj mogućnosti odlučivat će predsjednik vijeća, ovisno o okolnostima svakog pojedinog slučaja.
Elektronička razmjena pismena pojednostavit će komunikaciju, a tonsko snimanje omogućiti da se određene faze postupaka ubrzaju.
Stranica
