Zakon o parničnom postupku
Uvode se precizni rokovi za završetak postupka: 3 godine za prvostupanjske postupke, 1 godinu za drugostupanjske - žalbene postupke, kod sporova male vrijednosti propisuje se rok od godinu dana u prvom stupnju i rok od 6 mjeseci za žalbeni postupak. Uvodi se i rok za održavanje pripremnog ročišta. Od sada će se pripremno ročište morati održati u roku od 3 mjeseca, a glavna rasprava najkasnije u roku od 6 mjeseci.
Vrhovni će sud odluku o prijedlogu za dopuštenje revizije donositi u roku od 6 mjeseci, odluku u roku od dvije godine od dana primitka revizije. Redefiniraju se odredbe o reviziji - revizijski će se postupak pokretati prijedlogom za dopuštenje revizije neovisno o vrsti spora. Važna novina je da se uvodi plan upravljanja postupkom. Suci će na prvom ročištu definirati hodogram aktivnosti u postupku s utvrđenim spornim činjenicama i pravnim pitanjima. Cilj uvođenja tog procesnog kalendara je potaknuti proaktivniji pristup u rješavanju predmeta, a građanima omogućiti transparentan uvid u postupak i predvidivost daljnjih aktivnosti.
Uvodi se tonsko snimanje ročišta. Zapisnik će se voditi samo o najbitnijim radnjama poduzetim na ročištu. To će značajno skratiti trajanje samog ročišta. Sporovi male vrijednosti propisuju se kao u pravilu pisani sporovi. Ročišta u takvoj vrsti predmeta moći će se održati iznimno, u propisanim situacijama. Dodatno se proširuje krug obveznika sudionika e-Komunikacije.
"Predložene izmjene dio su mozaika promjena koje Vlada provodi u pravosuđu kako bi smanjila dugotrajnost postupka, digitalizirala postupke i povećala učinkovitost našeg pravosuđa. Ove promjene korak su u jačanju povjerenja građana u pravosuđe" izjavio je ministar.
Zakon o kaznenom postupku
Predloženim izmjenama uvode se novine kojima će se kazneni postupak modernizirati, ubrzati i osigurati instrumenti za efikasnije kazneno sudovanje.Uvodi se obvezno tonsko snimanje rasprava. Prijepisi rasprava neće biti obvezan, već će o tome odlučivati predsjednik vijeća kada postoje opravdan razlog za to. Puna primjena tonskog snimanja ročišta dovest će do ubrzanja postupka, lakšeg praćenja rasprava i povećanju učinkovitosti pravosudnog sustava.
Uvodi se elektronička komunikacija i u kaznenom postupku. Implementacija sustava e-Komunikacija omogućit će slanje pismena online što će skratiti vrijeme i troškove postupka, a sudionicima olakšati komunikaciju sa sudom. Izmjenama Zakona o kaznenom postupku proširuje se mogućnost uporabe audio-vizualnog linka u kaznenom postupku odnosno mogućnost održavanja rasprava na daljinu.
Zakon o ovjeravanju potpisa
Nakon donošenja Zakona o javnom bilježništvu 1993. izmjenama Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa iz 1994. predviđeno je da će se postupno s uspostavom javnobilježničke službe u Hrvatskoj poslove ovjeravanja potpisa, rukopisa i prijepisa prestati obavljati uredi, ispostave i gradski uredi rješenjem ministra uredbe o prestanku obavljanja tih poslova.
Budući da je pravna materija kojom se uređuju pitanja Zakona o ovjeravanju potpisa u cijelosti uređena drugim propisima, potrebno je cijeli zakon staviti izvan snage.
Prijedlog odluke o donošenju Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava i javne uprave za razdoblje od 2022. do 2027. godine i Akcijskog plana provedbe Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava i javne uprave za razdoblje od 2022. do 2024. godine
Ministarstvo pravosuđa i uprave u suradnji s ključnim dionicima izradilo je nacionalne planove razvoja - ključne dokumente strateškog planiranja kojima se usmjerava razvoj pravosuđa i uprave u srednjoročnom razdoblju. Posebni ciljevi nacionalnih planova u suglašeni su s ciljevima Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i reformama koje ćemo provesti u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026.
"Modernizacija i poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava važna je ne samo zbog osiguranja pravne sigurnosti u društvu, već i zbog stvaranja novih mogućnosti za građane i poduzetnike. Razvojni ciljevi postavljeni u Nacionalnom planu razvoja pravosudnog sustava za cilj imaju stvoriti učinkovito pravosuđe kojem građani vjeruju i društvo u kojem svatko može biti siguran da će svoja prava ostvariti u brzom i učinkovitom postupku" izjavio je ministar Malenica.
Nacionalni plan razvoja pravosudnog sustava obuhvaća 5 posebnih ciljeva: