Dovršen je postupak provjere broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa birača Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno“.
Nacrt novog Zakona o referendumu u svom konačnom prijedlogu otklanja manjkavosti važećeg zakona, osigurava punu transparentnost i otvorenost postupka provedbe referenduma i građanima omogućuje djelotvoran utjecaj u procesima političkog odlučivanja. To se planira postići produljenjem roka za prikupljanje potpisa birača s dosadašnjih 15 na 30 dana, dok se promjene u odnosu na lokalne referendume osim roka odnose i na broj potrebnih potpisa birača za raspisivanje lokalnoj referenduma koji će sada ovisiti o broju stanovnika u pojedinoj jedinici.
Usvajanjem ovog Zakona na lokalnom referendumu odlučivat će se većinom glasova birača koji su pristupili referendumu uz uvjet da ta većina predstavlja najmanje 1/3 ukupnog broja birača u toj jedinici.
Dodatna novina u Konačnom prijedlogu zakona je i propisivanje mogućnosti odgađanja raspisivanja državnog referenduma odnosno mogućnost odgađanja već raspisanog referenduma u iznimnim, nepredvidivim situacijama kada je ugrožen pravni poredak, život, zdravlje ili sigurnost stanovništva ili imovina veće vrijednosti.
Državno izborno povjerenstvo utvrđivat će broj pravovaljanih potpisa birača u roku od 30 dana od dana predaje potpisnih lista Hrvatskom saboru, a omogućuje se i promatranje postupka provjere potpisa birača te promatranje referenduma.
Iako je Hrvatska među prvim zemljama Europske unije koja je zakonski uredila pitanje zaštite prijavitelja nepravilnosti, donošenjem Direktive Europskog parlamenta i vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije pojavila se potreba dodatnog preciziranja dodatno preciziranja način da se taksativno navede pravna stečevina Europske unije u vezi koje se štiti zviždača ako prijavi nepravilnosti u vezi njene primjene što je i jedan od ciljeva Nacrta prijedloga novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
Zakon će i dalje će se štititi zviždače koji prijavljuju nepravilnosti u primjeni nacionalnih propisa ukoliko se takvim kršenjem ugrožava i javni interes te im na raspolaganje stavlja tri sustava nepravilnosti: unutarnje prijavljivanje nepravilnosti - povjerljivoj osobi, vanjsko prijavljivanje - prijavljivanje vanjskom sustavu odnosno pučkoj pravobraniteljici te javno razotkrivanje nepravilnosti.
Postupak prijave nepravilnosti bit će uređen na način da se maksimalno olakša postupak prijave.
Prijavitelj nepravilnosti imati će pravo na zaštitu koja uključuje sudsku zaštitu, naknadu štete, zaštitu identiteta i povjerljivosti, te primarnu besplatnu pravnu pomoć.
Uz to, pravo na zaštitu ostvaruju i osobe koje nepravilnosti izravno prijavljuju institucijama, tijelima ili agencijama Europske unije. Pravo na zaštitu uz prijavitelja nepravilnosti, od sada će uživati i povjerljiva osoba i njezin zamjenik, kao i povezane osobe.
Novim Zakonom o zaštiti zviždača ojačat će se pravna zaštita zviždača, pojednostaviti postupak prijave i proširiti prekršajna odgovornost.
„U demokratskim društvima „zviždači“ imaju ključnu ulogu u zaštiti temeljnih ljudskih prava i očuvanju javnog interesa. Vjerujemo da će promjene koje uvodimo ovim Zakonom dodatno ojačati položaj i zaštitu zviždača i podići svijest građana o nužnosti prijavljivanja nepravilnosti“, kazao je ministar Malenica.
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti predviđen je reformski proces „Novi modeli plaća i rada u državnoj službi i javnim službama“ čiji je cilj uspostaviti novi sustav plaća po modelu „jednaka plaća za jednak rad.“
Reformski proces obuhvaća različite resore i usklađivanje novog zakona s brojnim podzakonskim aktima i drugim propisima te je stoga ministar Malenica predložio Vladi RH osnivanje Koordinativnog tijela Vlade Republike Hrvatske za međuinstitucionalnu koordinaciju aktivnosti vezanih za unaprjeđenje sustava plaća u državnoj i javnoj službi.
U koordinativnom tijelu sudjelovat će predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva zdravstva te Ministarstva kulture, a provedbom ove reforme unaprijedit će se sustav plaća za sva radna mjesta za oko 250 tisuća osoba zaposlenih u javnom sektoru, upravljanje ljudskim potencijalima te osigurati kvalitetni mehanizmi kako bi javna uprava bila efikasnija i bliža građanima.
Pisane vijesti
