Ministar Malenica za Večernji list o izvješću o radu državnih odvjetništava za 2020., stanju u pravosuđu, planovima Ministarstva pravosuđa i uprave, referendumskoj inicijativi vezanoj uz COVID-19, novom Zakonu o sprječavanju sukoba interesa te funkcionalnom povezivanju.
Naravno, intervju s ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom počeli smo pitanjima o slučaju Softver i bivšoj HDZ-ovoj ministrici Gabrijeli Žalac, te nadzoru postupanja USKOK-a koji je odredila glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek. Ministar je na sva pitanja, o sastanku o predmetu Softver na kojem je bila i GDO, o propustu USKOK-a da izvijesti Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) o izvidima, te o nekopiranju spisa pri naknadnoj dostavi EPPO-u, rekao kako bi bilo neodgovorno od njega da iznosi svoja stajališta prije nego što vidi izvješće o rezultatu nadzora, koje DORH nema obvezu dostaviti ministru, tako daje i on čekao službenu objavu. Izvješće je objavljeno uoči odlaska intervjua u tisak. Ministar je novinarima rekao kako u postupanju USKOK-a i DORH-a ne vidi ništa sporno. Njegov pristup, koliko god za novinara razočaravajući, s obzirom na sadržaj izvješća, pokazao se kao jedini moguć, pošten i objektivan, za razliku od oporbe i dijela medija koji su se iživljavali cipelareći u njihovim očima već smijenjene Hrvoj Šipek i Vanju Marušić. Za buduće afere vrijedno je znati i što nam je uvodno imao potrebu reći ministar:
Važno je naglasiti da su kontrolni mehanizmi u ovom predmetu isključivo nadležnost Državnog odvjetništva. Kao ministar mogu poslati jedino nadzor pravosudne inspekcije, ali ne u odnosu na postupanja u konkretnim državnoodvjetničkim predmetima, već državnoodvjetničke uprave. Sve drugo bi narušavalo temeljno načelo neovisnosti pravosuđa. Činjenica je da su u ovom predmetu otvorena pitanja i da je trebalo utvrditi činjenice. DORH je proveo nadzor i o tome obavijestio javnost - kronološki prikazavši svoje aktivnosti i postupanja.
Nije baš ugodno imati članicu predsjedništva stranke u istražnom zatvoru, treću mladu uzdanicu HDZ-a protiv koje se vodi kazneni postupak i koja je bila izbor predsjednika stranke i Vlade. Čime je to Gabrijela Žalac zadužila HDZ da još formalno uživa povjerenje stranke? Što se treba dogoditi da bi HDZ dao svoj etički sudo okolnosti da se protiv nje vodi kazneni postupak?
Netočne su teze da HDZ nije reagirao niti što poduzeo. Već je predsjednik stranke javno pojasnio što propisuje Statut HDZ-a. Dakle, donesena je odluka u skladu s odredbama Statuta u odnosu na njezino članstvo u HDZ-u, što se reflektira i na njezinu stranačku dužnost.
Do kada će biti u takvom stranačkom statusu, do eventualnog podizanja optužnice, nepravomoćne ili pravomoćne presude?
Pokrenut je stegovni postupak u skladu sa stranačkim Statutom, tako da bi bilo neodgovorno donositi zaključke unaprijed.
Bilo bi apsurdno da je, recimo, došlo do smjene čelnice USKOK-a i GDO zbog Žalac, a ona je i dalje članica predsjedništva HDZ-a makar i u hiberniranom statusu.
Proveden je nadzor u DORH-u, pojašnjena su određena pitanja koja su se otvorila u tom slučaju. Glavna državna odvjetnica ima povjerenje, a o stranačkom statusu članova odlučuju stranačka tijela, a postupak je u ovom konkretnom slučaju pokrenut.
Iako nije bilo propusta u postupanju USKOK-a, oporba je sve vrijeme govorila o HDZ-ovu DORH-u i USKOK-u te sudstvu. Premda nisam čuo ozbiljne i relevantne argumente za te tvrdnje, štoviše iščitavam politički interes za takve insinuacije, ali s gledišta vaše pozicije ministra pravosuđa i uprave vrlo je zabrinjavajuće što se na medijskoj i političkoj sceni stalno provlače takve tvrdnje.
Kontinuiramo reagiramo na takve insinuacije. Sve to stvara lošu sliku o pravosuđu. Oštro odbacujem tu tezu da HDZ, Vlada ili ministri utječu na rad pravosudnih tijela. Nema nikakvog diktata što se i kada radi, na koga se odnose određene aktivnosti DORH-a ili USKOK-a. I suce i državne odvjetnike biraju tijela koja su za to oformljena, DSV i DOV. Dakle, ne bira ih politika. Ja kao ministar ne mogu ulaziti u konkretne predmete i zašto je kada i protiv koga postupano. U ovom ili bilo kojem drugom postupku. U ime Vlade mogu istaknuti da smo svjesni činjenice da je dojam o pravosuđu loš i stoga u idućem razdoblju želimo raditi na tome da taj dojam mijenjamo promjenama unutar samog pravosuđa. Povjerenje je narušeno, Vlada i ja kao ministar tu smo da to povjerenje gradimo. Pokazali smo nedavno što ćemo sve poduzeti u resoru do 2025., riječ je o brojnim zakonodavnim, organizacijskim i razvojnim aktivnostima. U hrvatskoj povijesti nismo imali veća ulaganja u pravosudnu infrastrukturu i digitalizaciju. Jako je bitno naglasiti da je u NPOO, kao ključnom dokumentu za iduće razdoblje, poseban dio posvećen pravosuđu i borbi protiv korupcije. Govorimo o projektima vrijednim 750 milijuna kuna.
Vidite li vi neki problem u povlačenju optužnice za Agrokor i jeste li s GDO razgovarali o (ne)postojanju sukoba interesa poljske tvrtke koja je izradila knjigovodstveno-financijsko vještačenje, s obzirom na to daje Vlada za istragu u Agrokoru DORH-u dala 5 milijuna kuna?
O razlozima povlačenja optužnice upoznat sam kao i javnost iz priopćenja DORH-a. Vještaka je odabrao DORH odnosno nadležno državno odvjetništvo i ono će pred nadležnim sudom dokazivati opravdanost takvog vještačenja i prikupljenih dokaza. Ja u to doista ne mogu ulaziti. Isto tako stalno se u javnosti govori o financijskim i organizacijskim resursima DORH-a. Moram istaknuti da MPU osigurava ta sredstva, onoliko koliko DORH, ovisno o broju postupaka, planira i od nas traži. Kroz rebalans proračuna osiguravaju se dodatna sredstva sukladno povećanju potrebe za većim intelektualnim uslugama. Imamo dobru suradnju s DORH-om i USKOK-om u pogledu planiranja potrebnih sredstava, te oko davanja suglasnosti za zapošljavanje. Naglašavam da se kontinuirano povećava proračun DORH-a, i to znatno. Tako je 2020. iznosio 84 milijuna kuna, a primjerice 2015.47 milijuna kuna. Ne ulaže se samo u kadrovske kapacitete nego i u građevinsku infrastrukturu, u koju je uloženo više od pet milijuna kuna. Imamo i redovite koordinacije radi osiguranja materijalno-tehničkih uvjeta za rad državnih odvjetništava. Znatno smo povećali koeficijent za financijskog istražitelja koji je bio 1,8, a sada je 2,9, što podrazumijeva veće plaće.
Glavni državni odvjetnici su godinama zbog toga kukali.
Tako je, to je bilo potplaćeno radno mjesto, a izuzetno važno i bitno. Povratne informacije temeljem natječaja u USKOK-u i Uredu europskog javnog tužitelja govore da su dobili kvalitetne kadrove. U 2020. odobrili smo zapošljavanje za 152 izvršitelja u državnim odvjetništvima, a u 2021. za 234. Uredu europskog javnog tužitelja dali smo suglasnost za zapošljavanje 11 djelatnika.
Osuvremenjivanje internetskih stranica neće biti od velike pomoći. Je li i vaš dojam da bi DORH i USKOK trebali biti proaktivniji i češće istupati u javnosti?
To je istaknuto u zaključku Vlade na izvješće o radu Državnog odvjetništva, ali da - stava sam da bi i DORH i USKOK trebali proaktivnije i češće komunicirati svoje postupanje u konkretnim predmetima. Naravno, koliko je to moguće, a da ne utječu na tijek postupka.
Jeste li se odlučili za koncept temeljem kojeg će se urediti odnos pravosuđa prema javnosti?
Kada se obilježavao Europski dan pravosuđa imali smo raspravu o toj temi. Komunikaciju pravosudnih tijela prema javnosti treba pojačati. Kroz Pravosudnu akademiju dodatno ćemo educirati suce glasnogovornike na sudovima, a razmišljamo i o tome da tu funkciju profesionaliziramo. Vjerujem da ćemo početkom sljedeće godine odrediti koncept. Teško je reći koje je rješenje najbolje, čak i među novinarima postoje različiti stavovi. Možda je rješenje i kombinacija dvaju pristupana većim sudovima ili pravosudnim tijelima, s time da bi onda profesionalci trebali biti jako dobro educirani iz pravne struke tako da mogu jasno komunicirati u javnosti.
Ima li u inicijativi Mosta razloga za traženje ocjene Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja o COVID potvrdama? Može li se o pitanjima zdravlja pa i ugroze života odlučivati na referendumu?
Inicijativu Mosta treba ogoliti jer se, držim, iza te inicijative krije jasan antivakserski stav. Njima nije bitna ni vladavina prava, ni Ustav ni društvo već zapravo parazitiraju na ovoj situaciji, nažalost ne prvi put. Što se tiče ocjene ustavnosti referendumskih pitanja, mislim da im je Ustavni sud već dao odgovor u svojim odlukama i zauzetim stajalištima. Ustavni sud je jasno rekao da o tome hoće li se pojedine mjere radi suzbijanja pandemije donijeti primjenom članka 16. ili članka 17. odlučuje isključivo Hrvatski sabor. U odnosu na zakonodavni referendum, i ovdje je Ustavni sud utvrdio da su odluke Stožera kao i ovlast da donosi odluke zakonite i u skladu s Ustavom. Konačno, možda i najsporniji dio pitanja zbog kojeg bi trebalo tražiti ocjenu ustavnosti je pravo građana na zdravlje, koje bi davanjem ovlasti za donošenje mjera isključivo Saboru bilo ugroženo. Ovo što Most predlaže znatno bi usporilo donošenje odluka, a virus se mijenja, epidemiološka situacija se mijenja iz dana u dan - to zahtijeva brz odgovor. U Saboru, s ovakvim pristupom zastupnika Mosta, situacija bi bila neupravljiva vezano uz borbu s COVID-19. Očito je da je njihova namjera politički profitirati na pitanju zdravlja i života hrvatskih građana.
Bi li u postupcima o ocjeni ustavnosti pojedinih mjera mogli imati problema s objašnjenjem nužnosti COVID potvrda s obzirom na to da se lani u prosincu čak više umiralo, cijepljenja još nije bilo, ali obvezno testiranje nije uvedeno?
Djelomično ste sami naveli razloge. Dvije godine živimo u pandemiji i donosimo odluke ovisno o konkretnim okolnostima. Imamo jasan znanstveni odgovor na ovu situaciju, a to je cjepivo. Imamo i iskustva drugih članica EU koje uvode COVID potvrde i uz puno širu primjenu. Od početka pandemije vodimo računa da svaka mjera bude razmjerna, opravdana i nužna s obzirom na sve okolnosti. Pri tomu smo svjesni činjenice da se virus kontinuirano mijenja i da znanstvenici dolaze do novih spoznaja, a tako i mi definiramo mjere, koje su kod nas puno blaže nego u drugim članicama EU.
Prikupi li Most dovoljno potpisa, hoće li ih opet kontrolirati APIS ili, kao prije, Državni zavod za statistiku?
DZS nije nikad kontrolirao potpise već samo određeni statistički uzorak. Prikupljanje nije počelo, dug je još put do provjere potpisa.
Koliko se djelatnika MPU-a testira i ima li ih koji odbijaju i testiranje?
MPU ima 535 službenika koji su dostavili COVID potvrde te 130 službenika koji se dvaput tjedno testiraju, s time da se njihov broj stalno smanjuje odnosno povećava se broj cijepljenih. Na početku smo imali tri službenika koji su odbili predočenje COVID potvrda, a sada je zabilježen jedan slučaj.
Jeste li dogovorili neku konkretnu suradnju s novim predsjednikom Vrhovnog suda Radovanom Dobronićem,je li uputio neku inicijativu, je li vas možda, vezano za ovrhe, natjerao da promijenite stav o tomu kako nema potrebe za izmjene Ovršnog zakona?
Sudac Dobronić je tek nekoliko mjeseci na čelu VS-a, vjerujem da mu je potrebno i nekoliko mjeseci da se upozna sa svime u sustavu. Prvi dojmovi temeljem naših susreta su uistinu dobri, mislim da ćemo kvalitetno surađivati. Prošli smo određene teme oko kojih se slažemo, poput usavršavanja sudaca, bržeg i učinkovitijeg rada sudova. Imamo i različita viđenja primjerice okvirnih mjerila za rad sudaca. Ali svakako smo otvoreni za dijalog i suradnju te ćemo sjesti i razmotriti sve bitne teme među kojima je svakako i Ovršni zakon. Za poboljšanja smo uvijek otvoreni.
Vi ste protiv ukidanja okvirnih mjerila za rad sudaca.
Slovenija je 2016. ukinula okvirna mjerila pa je znatno pala učinkovitost rada sudova. Poučeni tim iskustvom, smatramo da su nam okvirna mjerila instrument pomoću kojeg možemo povećati učinkovitost rada sudova.
Kakvi su pokazatelji stanja kretanja broja sudskih predmeta i tzv. starih predmeta, hoćete li na kraju godine ispuniti ciljani plan?
Kroz akcijski plan pokušali smo utjecati na povećanje broja riješenih predmeta na sudovima. Svjesni smo problema broja neriješenih predmeta, međutim, prečesto se zanemaruje da sudovi godišnje riješe 1,1 milijun predmeta. Unazad nekoliko godina imamo pozitivan trend da se riješi više predmeta nego što ih se zaprimi. Nužan je iskorak i u ubrzanju sudskih postupaka, što ostvarujemo izmjenama procesnih zakona, parničnih i kaznenih, digitalizacijom i stalnim razgovorima s predsjednicima sudova. Pokazatelji su dobri, svi županijski sudovi ispunili su kvartalne ciljeve, kao i dvije trećine općinskih sudova. Naglasak je na općinskim sudovima gdje je priljev predmeta puno veći. Reakcije predsjednika sudova i sudaca su pozitivne i s tim akcijskim planom, nakon što dobijemo presjek stanja za cijelu ovu godinu, nastavit ćemo i u sljedećoj godini.
Pretpostavljam da su i dalje najveći problem općinski sudovi u velikim gradovima.
Moram istaknuti da su pokazatelji rada Općinskog građanskog suda u Zagrebu po ažurnosti u samom vrhu općinskih sudova u Hrvatskoj. Tu je zabilježen znatan pomak.
Nedavno ste predstavili ambiciozan i financijski izdašan plan. Ipak, sudac Ivan Turudić ustvrdio je da su to neka poboljšanja, a da prave reforme pravosuđa od 1991. nismo imali. Što biste izdvojili kao najznačajnije promjene u 2022.?
Mislim da je početna točka promjene stanja u pravosuđu vraćanje povjerenja građana u pravosuđe. To možemo učiniti promjenama koje će građanima dati brz i učinkovit sudski postupak i naše aktivnosti su usmjerene prema tomu. Naši su ciljevi i planovi jasno postavljeni i Nacionalnim planom otpornosti i oporavka i Nacionalnim planom razvoja pravosuđa do 2027. koji će uskoro u savjetovanje. Proteklih smo mjeseci razgovarali s različitim dionicima koji su u radnoj skupini radili na tom strateškom dokumentu. Glavni ciljevi tiču se povećanja učinkovitosti pravosuđa: skraćivanje prosječnog trajanja sudskih postupaka, dodatno smanjenje predmeta, jačanje kompetencija pravosudnih službenika i dužnosnika, modernizacija i digitalizacija postupaka, na tome kontinuirano radimo. Brojne promjene idu i u području borbe protiv korupcije. Upravo je završeno e-savjetovanje za tzv. Zakon o zviždačima gdje uvodimo nove elemente zaštite zviždača, radimo na novom zakonu o lobiranju kojim će se prvi put regulirati područje lobiranja. Nastavljamo ulagati u pravosudnu infrastrukturu. Kroz NPOO smo osigurali sredstva za Trg pravde koji je godinama stajao. Cilj nam je pravosudna tijela smjestiti na jedno mjesto. Prva faza trebala bi biti završena do 2025. a uključuje gradnju zgrade Upravnog i Visokog upravnog suda, Trgovačkog i Visokog trgovačkog suda, Centra za mirenje i Pravosudne akademije. Poticanjem mirenja želimo rasteretiti sudove u trgovačkim i upravnim predmetima, a Pravosudnom akademijom ojačati edukaciju i usavršavanje sudaca jer držimo da se to treba provoditi češće od jednom godišnje radi podizanja kvalitete postupanja.
Kakvo je stanje pandemije u zatvorima? U rujnu ste izvijestili o znatnijem proboju.
Stanje je stabilno. Velik postotak zatvorenika ,gotovo 70 posto, cijepio se i sada počinje docjepljivanje booster dozom.
Znači, puno je bolje nego u općoj populaciji!
Do protekle srijede imali smo 11 osoba lišenih slobode koje su zaražene, u sustavu koji godišnje ima oko 3000 ljudi. Lani smo imali jedan smrtni slučaj povezan s COVID-om zatvorenice u Požegi, nedavno još jedan slučaj zatvorenika starije životne dobi koji je preminuo bolnici. U Zagrebu radi prevencije posjeti nisu dopušteni i ova mjera olakšava funkcioniranje jer je proboj virusa znatno smanjen.
Je li vam poznato nastavljaju li se postupci protiv naših zapovjednika nakon stoje službeno odbijen zahtjev BiH za preuzimanje postupka?
Vlada je zaključkom odbila zamolnicu i drugih postupaka, koliko je nama poznato, nema. Svakako ćemo i dalje voditi računa o interesu RH i njezinih državljana, te naših generala.
Bivša čelnica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković komentirala je da zakon za koji je Vlada tvrdila da osnažuje Povjerenstvo, ne donosi ništa novo pa ni proširenje primjene na nove dužnosnike, odnosno da ste Povjerenstvo sveli na registarsko tijelo za evidentiranje imovine dužnosnika?
Postavlja se pitanje govori li Dalija Orešković u funkciji bivše predsjednice Povjerenstva ili u ulozi saborske zastupnice i glavne tajnice jedne političke opcije. Zapravo je to pitanje njezine objektivnosti kad kritizira taj zakon. Nesporno je da je Povjerenstvo novim zakonom dobilo neke nove alate, instrumente i mogućnosti djelovanja. Prije svega preventivnog, kroz deklariranje sukoba interesa, znatno veći je krug obveznika, bolje uređen postupak i Povjerenstvo i dalje ostaje neovisno tijelo te snažan preventivni mehanizam i antikorupcijsko tijelo.
Bi li po novom zakonu Povjerenstvo propitivalo neko novo državno-stranačko putovanje u Helsinki?
Ovlasti Povjerenstva su bitno osnažene i ono kao i do sada može propitivati sve slučajeve u kojima postoji ili bi mogao postojati sukob interesa. Povjerenstvo s novim zakonom ima dovoljno mehanizama i ovlasti da prevenira sukob interesa i postupa u situacijama kada postoji sukob interesa.
Biste li vi na stranački put putovali državnim zrakoplovom?
Putovanje u Helsinki na koje aludirate bilo je službeno.
Kako to da i dalje u pet ministarstava dužnost obavlja sedam pomoćnika iako su izmjenama Zakona o sustavu državne uprave u srpnju 2019. najavljene velike uštede imenovanjem ravnatelja. Tu ste, naravno, najveći problem vi s obzirom na to da je riječ o Ministarstvu pravosuđa i uprave.
Navedenim zakonom propisano je da pomoćnici ostaju na dužnosti do imenovanja ravnatelja. U našem Ministarstvu provedena su dva natječaja na koja osobe koje su se javile nisu udovoljile propisanim uvjetima. Bila su dva natječaja, jedan za vrijeme bivšeg ministra i jedan za mog mandata, ali nismo našli osobe koje ispunjavaju uvjete.
Isto, onda će do kraja mandata biti tako ili će ići novi natječaj?
Da, ići će novi natječaj.
Je li se pomoćnica javljala na natječaj?
Ne, nije, ni na jedan od ta dva natječaja.
Očekuju li nas kakve važne promjene u upravi?
Radimo na utvrđivanju kriterija funkcionalnog povezivanja jedinica lokalne samouprave za što je u državnom proračunu osigurano otprilike sto milijuna kuna. To će svakako biti značajna promjena u sustavu lokalne samouprave. Dobio sam brojne poruke podrške načelnika i gradonačelnika, čije su nam povratne informacije važne radi propisivanja kriterija i mjerila. Mislim da će to pokazati da postoji jako veliki potencijal unutar jedinica lokalne samouprave da zajednički obavljaju određene usluge vodeći računa da građani imaju kvalitetnije usluge.
Razgovarao: Marinko Jurasić
Pisane vijesti
