U povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u Republici Hrvatskoj ministar pravosuđa i uprave sudjelovao je na konferenciji na visokoj razini „Integrirani pristup zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji“
Na konferenciji su, između ostalih, sudjelovali predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, povjerenica Europske komisije za ravnopravnost spolova Helena Dalli, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava Ksenija Turković, predsjednica GREVIO-a Iris Luarasi, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i Dubravka Šimonović, posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama u razdoblju od 2015. do 2021. godine.
„Današnja konferencija prilika je da sagledamo i naš sustav kaznenopravne zaštite žrtava kojem Ministarstvo pravosuđa i uprave pristupa dvojako: unaprjeđenjem zakonodavnog i institucionalnog okvira i jačanjem kapaciteta Službe za podršku žrtvama i svjedocima“, izjavio je u svom govoru ministar Malenica te dodao kako je odgovornost za suzbijanje nasilja višestruka i višeslojna te zahtjeva angažiranost svih dionika: državnih institucija, sudbene vlasti, civilnog društva, ali i svakog od nas kao pojedinca.
Podsjetio je da je u posljednjih nekoliko godina Vlada Republike Hrvatska učinila značajne iskorake u jačanju mehanizama zaštite žrtava i sankcioniranju nasilnika. Izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u 2020. godini pooštrene su kazne za nasilnike, omogućeno kvalitetnije razlikovanje prekršajnih od kaznenih djela, ukinuto je kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka te je uvedeno stanje dugotrajne patnje.
U okviru tih izmjena povećane su kazne vezane uz nasilje u obitelji i kaznena djela protiv spolnih sloboda u rasponu od 1 do 10 godina, u odnosu na prethodno propisane kazne u rasponu od 3 mjeseca do 8 godina.
U 2021. godini usvojene su nove izmjene Kaznenog zakona prema kojim se spolno uznemiravanje progoni po službenoj dužnosti, umjesto po prijedlogu žrtve u roku od 3 mjeseca. Uvelo se novo kazneno djelo „zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja“ kojim se kažnjavaju kaznena djela povezana s osvetničkom pornografijom i tzv. deep fake pornografijom. Za ta nedjela propisali smo kaznu zatvora od 1 do 3 godine zatvora.
Proširilo se značenje izraza „bliska osoba“ koji od sada obuhvaća i sadašnje ili bivše intimne partnere koji su u intimnoj vezi ili su bile u intimnoj vezi. Revidirale su se sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, udaljenja iz zajedničkog kućanstva i zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti koje se od sada izriču obvezno. Sigurnosna mjera zaštitnog nadzor od sada se izriče prilikom donošenja presuda, a ne po slovu zakona. Ta promjena rezultirala je time da kršenje izrečene mjere predstavlja kazneno djelo neizvršavanja sudske presude. Proširen je i katalog kaznenih djela koja ne zastarijevaju te obuhvaćena su teška kaznena djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. stavka 2. Navedenim izmjenama osigurani su kvalitetniji alati sankcioniranja kaznenih djela nasilja u obitelji i kaznenih djela protiv spolne slobode.
„Svjesni da kvalitetan propis zahtjeva kvalitetnu primjenu, Ministarstvo pravosuđa i uprave s tim je ciljem iniciralo osnivanje 15 obiteljskih odjela na općinskim sudovima u sjedištima županijskih sudova. U tim odjelima, uz suce i pravosudne dužnosnike, radit će od iduće godine i drugo profesionalno osoblje poput primjerice psihologa. Na taj način žrtvama će se osigurati sustavna potpora za vrijeme trajanja sudskog postupka i specijalizirati suci za rad na obiteljskim predmetima Također dodatno će se provoditi edukacije i raditi na osnaživanju djelatnika obiteljskih odjela, ali i odvjetnika koji zastupaju stranke u takvim predmetima“, dodao je ministar.
Uz to, Ministarstvo radi na proširenju odjela za pomoć žrtvama i svjedocima na hrvatskim sudovima. Trenutno su odjeli osnovani na Županijskim sudovima u Zagrebu, Vukovaru, Osijeku, Zadru, Splitu, Sisku i Rijeci koji su od 2008. godine do danas pružili potporu za više od 41 tisuću žrtava. Već četvrtu godinu zaredom u suradnji s 11 organizacija civilnog društva Ministarstvo provodi program „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“. Tim programom žrtvama i svjedocima pruža se emocionalna i praktična podrška, besplatno psihološko i pravno savjetovanje, i prati žrtva u postupcima koji se vode pred državnim institucijama. Do sada je za rad te Mreže osigurano oko 9 milijuna kuna.
U suradnji s Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstvo je 2013. godine pokrenulo Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja koji od ove godine putem besplatnog broja 116 006 podršku žrtvama pruža 24 sata dnevno 7 dana u tjednu.
„Nasilje nije problem samo počinitelja i žrtve, ono je problem nas kao društva i države. Integrirani pristup i suradnja jedini je ispravni put suzbijanja nasilja i pružanja sustavne podrške žrtvama“, zaključio je ministar.
Pisane vijesti
