Što je prekršajni postupak i kakva su prava žrtve?

Prekršajni postupak
Osim kaznenih djela, u hrvatskom pravnom poretku postoji i druga velika skupina kažnjivih
ponašanja – prekršaji. Prekršaji se smatraju lakšim povredama od kaznenih djela, pa su i kazne
koje su propisane za prekršaj blaže od onih kojima se prijeti mogućim počiniteljima kaznenih
djela. To se odražava i na prekršajni postupak koji je jednostavniji i brži od kaznenog postupka.
Kod određenih je protupravnih ponašanja katkad teško odrediti radi li se o prekršaju ili o
kaznenom djelu. Takva ocjena ovisi o nizu specifičnih okolnosti svakog pojedinog slučaja. U
hrvatskom je pravnom sustavu ovaj problem posebno izražen kod nasilja u obitelji, koje se u
nekim, blažim slučajevima, smatra prekršajem, dok se teži oblici nasilja u obitelji progone kao
kazneno djelo.
Prava žrtava u prekršajnom postupku
Neovisno o tome vodi li se prekršajni ili kazneni postupak, prava žrtava u osnovi su jednaka. U
praksi, realno je očekivati da će se žrtve prekršaja češće suočiti s poteškoćama u ostvarivanju
svojih prava. Te poteškoće posljedica su činjenice da Prekršajni zakon posebno ne uređuje prava
žrtava. Međutim, nedostatak izričitih zakonskih odredbi nije zapreka da žrtve ostvaruju svoja
prava ili kroz odgovarajuću primjenu odredaba Zakona o kaznenom postupku ili kroz izravnu
primjenu odredaba Direktive o pravima žrtava kaznenih djela. Kada se radi o žrtvama nasilja u
obitelji, takvih poteškoća u praksi ne bi trebalo biti, budući da Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji
izričito jamči širok katalog prava žrtvama toga prekršaja.