Ministarstvo pravosuđa i uprave na Središnjem državnom portalu „e-Savjetovanja“ objavilo je Prijedlog zakona o referendumu.
Preciznije definiranje referendumskog pitanja
U prijedlogu zakona prvi puta sustavno će se urediti institut referendumskog pitanja, na način da će se propisati koje formalne pretpostavke mora ispunjavati referendumsko pitanje. Državno izborno povjerenstvo ispitivat će ispunjava li postavljeno pitanje sve formalnopravne pretpostavke propisane Zakonom, odnosno prije raspisivanja referenduma, organizacijskim odborima ukazat će na neispravnost formulacije pitanja. Time će se izbjeći proglašenje cjelokupnog glasanja nevažećim, što je moguće u slučajevima kada postoje dvojbe oko toga je li određeno pitanje bilo nejasno, obmanjujuće ili sugestivno. Na tome inzistira i Venecijanska komisija - da određeno tijelo vlasti mora imati ovlast za ispravak neispravne formulacije referendumskog pitanja. O ustavnosti pitanja i dalje odlučivati Ustavni sud u skladu sa svojim ovlastima.
Organizacijski odbori i evidencije referendumskih inicijativa
Novim zakonskim prijedlogom jasno će se propisati osnivanje organizacijskog odbora, definirat će se broj članova, određivanje predstavnika i sadržaj odluke o osnivanju organizacijskog odbora inicijative. Propisat će se obveza upisa u evidenciju referendumskih inicijativa. Evidenciju referendumskih inicijativa u elektroničkom obliku vodit će Državno izborno povjerenstvo.
Produljuje se rok za prikupljanje potpisa
Razdoblje prikupljanja potpisa birača koji traže raspisivanje referenduma produljuje se s 15 na 30 dana.
Jedinstveni obrazac za prikupljanje potpisa
Važećim zakonom nije utvrđen obrazac potpisne liste, već svaka inicijativa izrađuje vlastiti. Novi zakon propisat će da jedinstveni (unificirani) obrazac potpisne liste koji mora biti dostupan za preuzimanje s web stranice Državnog izbornog povjerenstva za vrijeme razdoblja prikupljanja potpisa.
Utvrdit će se sadržaj i valjanost potpisa
Prijedlogom zakona jasno će se definirati pojam „potpis birača“ te će se propisati koji se potpis birača smatra pravovaljanim.
Prema tom zakonu potpis birača čini skup podataka; ime i prezime (na način kako se vodi u službenim evidencijama), osobni identifikacijski broj (OIB), datum potpisivanja podataka u potpisnu listu te vlastoručni potpis.
Potpis birača bit će pravovaljan ako su svi podaci točno i potpuno navedeni, na čitljiv način. Potpis neće biti pravovaljan ako su uneseni podaci križani, prepravljeni ili uneseni na način koji dovodi u sumnju vjerodostojnost potpisa, te ako datum potpisivanja nije obuhvaćen razdobljem prikupljanja podataka.
Potpise će provjeravati Državno izborno povjerenstvo
Prema dosadašnjem zakonu nakon što je Sabor zaprimio potpise birača za referendumsku inicijativu Sabor je za provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa zaduživalo Vladu, a Vlada Ministarstvo uprave. U novom Zakonu detaljno bi se razradio postupak utvrđivanja broja i pravovaljanosti potpisa, a taj postupak od sada bi obavljalo Državno izborno povjerenstvo u roku od 30 dana od dana predaje kutija s potpisnim listama Hrvatskom saboru. U slučaju kada DIP utvrdi da nije prikupljen potreban broj pravovaljanih potpisa, predstavnici inicijative moći će se podnijeti tužbu Visokom upravnom sudu u roku od 15 dana od dana objave na odluke na stranici DIP-a.
Sabor će u roku od 30 dana raspisati referendum
Postojeći zakon ne propisuje rok za raspisivanje referenduma propisan je samo rok da od odluke o raspisivanju referenduma do dana održavanja referenduma ne smije proći manje od 20 niti više od 40 dana. Prijedlog je da Hrvatski sabor u roku od 30 dana, od dana objave DIP-a u kojoj je utvrđeno da se je dovoljan broj birača izjasnio o inicijativi, raspiše referendum. U tom roku referendum se ne bi raspisivao ako bi Sabor pokrenuo postupak o ustavnosti pred Ustavnim sudom ili ako bi se pokrenuo postupak utvrđivanja protuprijedloga Hrvatskog sabora.
Protuprijedlozi Hrvatskog sabora
Po uzoru na Švicarsku, uvode se izravni i neizravni prijedlozi predstavničkog tijela. Hrvatski sabor će na prijedlog Odbora za ustav i politički sustav moći unutar 30 dana pokrenuti postupak utvrđivanja protuprijedloga referendumskog pitanja. Protuprijedlozi će biti izravni i neizravni.
Neizravni protuprijedlog je prijedlog kojim bi se u Ustav/zakonski prijedlog ili drugi akt koji se želi promijeniti, uvrstile promjene koje se traže referendumskom inicijativom. Na taj način bi se ostvarili ciljevi inicijative, ali bez održavanja referenduma.
Izravni protuprijedlog je referendumsko pitanje Sabora o istoj stvari koja je predmet referendumskog pitanja, ali pod drugim uvjetima ili drugačijim pretpostavkama. U tom slučaju održao bi se referendum o tom izravnom protuprijedlogu odnosno ako narodna inicijativa ne bi prihvatila izravni protuprijedlog Hrvatskog sabora, održao bi se referendum o referendumskom pitanju narodne inicijative i istovremeno referendum o izravnom protuprijedlogu Hrvatskog sabora.
Definicija referendumske aktivnosti
Sadašnji zakon ne definira pojam referendumske aktivnosti. Novim zakonom, u skladu s preporukama Venecijanske komisije, prvi puta propisat će tko su sudionici referendumske aktivnosti i koje radnje se smatraju referendumskom aktivnošću. U slučaju narodne inicijative sudionicima će se smatrati organizacijski odbor inicijative i odbor protivnika narodne inicijative. U slučaju raspisivanja državnog referenduma od strane nadležnog tijela, sudionicima aktivnosti smatra će se; odbor zagovornika te odbor protivnika referendumske inicijative.
Lokalni referendumi
Zakonskim prijedlogom bolje će se urediti i pitanje lokalnih referenduma.
Najvažnije novine odnose se na produljenje roka za prikupljanje potpisa sa 15 na 30 dana, smanjuje se kvorum podrške na način da će se definirati da se na lokalnom referendumu odlučuje većinom glasova birača koji su pristupili glasovanju, uz uvjet da ta većina predstavlja najmanje trećinu ukupnog broja birača upisanih u popis birača u lokalnoj jedini na čijem se području provodi lokalni referendum. Dodatno, dopuštenost referendumskog pitanja ispitivat će se prije prikupljanja potpisa, a ne kako je u važećem zakonu propisano poslije. DIP će utvrđivati broj i pravovaljanost potpisa.
e-Savjetovanje dostupno je na
poveznici.
Pisane vijesti
