Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u znak sjećanja i poštovanja prema sestrama Mirabel, koje je 25. studenoga 1960. godine u Dominikanskoj Republici dao ubiti diktator Rafael Trujillo zbog njihovih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu te svim onim ženama koje su svoj rad posvetile borbi za ljudska prava, za dostojanstvo svakog ljudskog bića.
Republika Hrvatska stranka je potpisnica brojnih međunarodnih pravnih instrumenata Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe iz područja zaštite žrtava nasilja u obitelji, koji zajedno s nacionalnim zakonodavstvom čine pravni okvir usmjeren ka zaštiti žrtava ovakvog oblika protupravnih postupanja.
Ratifikacijom Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulskom Konvencija 2018. godine Republika Hrvatska se pridružila naporima međunarodne zajednice, poglavito državama članicama Vijeća Europe, kako bi se učinili dodatni pomaci i jače formulirala odlučnost država u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Ministarstvo pravosuđa i uprave posvećuje posebnu pažnju borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji općenito sudjelovanjem u donošenju nacionalnog zakonodavnog okvira sprječavanja nasilja nad ženama koji obuhvaća odredbe Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Prekršajnoga zakona i Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, u cilju prevencije neprihvatljivog ponašanja i strožeg kažnjavanja počinitelja.
Aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave u mijenjanju zakonodavnog okvira koji regulira nasilje nad ženama i nasilje u obitelji rezultirale su Zakonom o zaštiti od nasilja iz 2017. godine koji je usklađen s novinama segmenta zaštite od nasilja u obitelji Kaznenog zakona, ali su u taj Zakon ugrađeni standardi i obveze dva međunarodna dokumenta, i to Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 29. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP.
Nadalje, paketom zakona Ministarstva pravosuđa i uprave iz 2019. godine nastavlja se provedba politike nulte tolerancije na nasilje te potvrđuje ustrajnost u borbi protiv nasilja u obitelji, kroz njegovo suzbijanje i adekvatno sankcioniranje.
Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona propisano je pooštravanje zakonske politike kažnjavanja na način da su postrožene zatvorske kazne zapriječene za kaznena djela: nasilje u obitelji, sakaćenje ženskih spolnih organa, tjelesna ozljeda (prema bliskoj osobi), teška tjelesna ozljeda (prema bliskoj osobi), osobito teška tjelesna ozljeda (prema bliskoj osobi), povreda djetetovih prava, bludne radnje i spolno uznemiravanje, a što će rezultirati snažnijom generalnom prevencijom te suziti prostor za primjenu instituta rada za opće dobro i uvjetne osude.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je pooštravanje zakonske politike kažnjavanja na način da su predložene više novčane kazne i kazne zatvora za sve pojavne oblike nasilja u obitelji i redefiniranje tjelesnog nasilja u cilju jasnijeg razgraničenja prekršaja od kaznenog dijela.
U cilju provođenja aktivnosti usmjerenih na pružanje pomoći žrtvama i svjedocima kaznenih djela pri Upravi za kazneno pravo Ministarstva pravosuđa i uprave ustrojena je Služba za podršku žrtvama i svjedocima koja, među ostalim poslovima, obavještava žrtve o otpustu počinitelja s izdržavanja kazne zatvora te pravovremeno koordinira adekvatno pružanje svih oblika pomoći u žrtvi kaznenog djela u suradnji s odjelom tretmana u zatvoru ili kaznionici, probacijskom službom, nadležnim centrom za socijalnu skrb, prema potrebi državnim odvjetnikom ili sucem izvršenja.
Podršku i pomoć žrtvama i svjedocima na sudovima pružaju odjeli osnovani na Županijskim sudovima u Zagrebu, Vukovaru, Osijeku, Zadru, Splitu, Sisku i Rijeci, a svrha odjela je pružati emocionalnu podršku, praktične informacije i informacije o pravima kako bi žrtvama olakšali stresnu situaciju svjedočenja i boravka na sudu.
Udruga za podršku žrtvama i svjedocima je 2013. godine u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave i Programom Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska (UNDP), a temeljem Sporazuma o suradnji na osiguranju rada Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja, osnovala Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja (NPC) - 116 006 kojem Ministarstvo pravosuđa i uprave osigurava prostorije, kao i tehničku opremu i podršku, te prati provedbu aktivnosti programa NPC-a. Svrha programa je osigurati sveobuhvatnu i lako dostupnu podršku svim osobama u ulozi žrtve kaznenog djela ili prekršaja.
Uz to, Ministarstvo pravosuđa i uprave podupire rad organizacija civilnoga društva koje se bave podrškom žrtvama kaznenih djela. „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ djeluje na području županija u kojima još nisu osnovani odjeli za podršku na županijskim sudovima i čini je 11 organizacija civilnog društva iz cijele Hrvatske. Važna aktivnost Mreže je i podizanje javne svijesti o pravima žrtava i sustavu podrške žrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj (letci, brošure, plakati, medijske/promidžbene aktivnosti) i suradnja s nadležnim tijelima.
Pisane vijesti
