Ministar pravosuđa i uprave za Novi list govori o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, stanju u pravosuđu, optimizaciji sustava lokalne samouprave i daljnjem jačanju neovisnosti institucija.
Razgovarala; Tihana Tomičić
Resor ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice vjerojatno će biti ključan u naredne četiri godine ove Vlade - ne samo da se najavljuju reforme oba dijela resora, i pravosuđa i uprave, nego sve afere počinju i završavaju na - pravosuđu, pa tako i aktualan slučaj Janaf. Razlog je to da se s resornim ministrom pretrese sve što je u njegovoj ingerenciji.
Stanje u pravosuđu jedno je od trenutno najvažnijih tema u državi - sada kad ste preuzeli resor koji obuhvaća i pravosuđe i upravu, slažete li se s onima koji su tvrdili da je to previše obiman posao za jedan resor?
- Spajanje resora proveli smo kako bi imali efikasniju Vladu i kako bi mogli učinkovitije donositi odluke. Resor pravosuđa i uprave koji sam preuzeo jest izazovan i zahtjevan, s time bi se mogao složiti. Za mene osobno to je nova obveza jer sam u prvom redu svjestan da je u oba sustava nužno napraviti značajne promjene. Osobno sam na to spreman i zato mi je u konačnici dano povjerenje od predsjednika Vlade i zastupnika u Hrvatskom saboru, ali i od građana koji su me u devetoj izbornoj jedinici izabrali. Kao pravnik po struci, doktor znanosti iz područja upravnog prava dobro poznajem naš pravni okvir. Uostalom ministarstvo ne čini samo ministar već čitav tim, moja je odgovornost da zajedno provodimo ciljeve koje smo programom predvidjeli.
Jačanje institucija
- Mi smo jasno zacrtali put kojim želimo ići posebno kada govorimo o stvaranju učinkovite, transparentne i otporne države. To obuhvaća i pravosuđe. U iduće četiri godine u Ministarstvu pravosuđa i uprave radit ćemo na jačanju svih institucija koje su u našoj nadležnosti. Kada je u pitanju pravosuđe u prvom redu radit ćemo na daljnjem jačanju neovisnosti i vraćanju povjerenja građana u taj sustav. Posljednjih dana imali smo priliku vidjeti koliko je važno inzistirati na tome.
Kako biste ocijenili stanje u pravosuđu?
-Teško je jednoznačno odgovoriti na to pitanje. Sigurno je da ne možemo u potpunosti biti zadovoljni sa stanjem, posebno u nekim segmentima jer su nam postupci još uvijek spori, još uvijek imamo velik broj neriješenih predmeta, unatoč pozitivnim pokazateljima koje imamo posljednjih godina. Zasigurno da i u borbi protiv korupcije moramo biti efikasniji. U prvom redu tu mislim na prevenciju korupcije na svim razinama jer nam podaci ukazuju da nam je represivan okvir u redu, ali da moramo više raditi na prevenciji. U tom smjeru ići ćemo pri izradi nove Strategije za borbu protiv korupcije. Trenutno smo u postupku osnivanja radne skupine u kojoj će sudjelovati široki krug dionika: od predstavnika tijela javne vlasti, udruga civilnog društva, medija, akademske zajednice i privatnog sektora. Sigurno da treba napraviti iskorake i u zakonima, ojačati neke institute. O tome vodimo računa i na tome radimo jer je naš zadatak kao izvršne vlasti stvoriti preduvjete da pravosuđe neovisno radi svoj posao.
Svjedočimo cijelom nizu afera koje se tiču funkcioniranja sustava u ovom resoru - možemo li ovdje razriješiti neke dileme, prije svega oko istražnog povjerenstva koje oporba predlaže nakon slučaja Janaf. Sto mislite, zašto su tako široko postavili prijedlog o tome što bi to povjerenstvo trebalo istražiti, je li to njihova greška ili su, dapače, željeli reći kako gotovo ništa u ovom resoru ne funkcionira kako bi trebalo? Osjećate li se prozvanim zbog tako širokog prijedloga?
- Naš je stav, kada je u pitanju osnivanje ovakvog istražnog povjerenstva kakvog predlažu, da on izlazi iz okvira koji su zakonom predviđeni. Zakon o istražnim povjerenstvima jasno kaže da se ono osniva za određeno pitanje od javnog interesa. U prijedlogu oporbe opisani su ciljevi i konkretna pitanja koja bi povjerenstvo trebalo istraživati i na koje bi trebalo dati odgovore, iz kojeg proizlazi da žele osnovati megapovjerenstvo, svojevrsno nadzorno tijelo i radnu skupinu za izradu novog zakonodavnog okvira za čitav niz institucija, počevši od kaznenog postupka, borbe protiv korupcije do rada sigurnosnog sustava. Oni tu predviđaju ispitivanje rada sudova, rada DORH-a, ustavnih sudaca itd. To je van okvira zakona, ali i dosadašnje prakse. Sva istražna povjerenstva koje je Sabor do sada osnovao imala su točno određena pitanja, točno definiranu temu čije je rješenje interesiralo hrvatsko društvo. U ovom slučaju to nije tako.
Nego što su onda motivi predlagača?
- Iskreno, osim PR-a i dodatne vidljivosti zastupnika i zastupnica u javnom prostoru, ne vidim konkretan razlog zašto predlažu ovakvo povjerenstvo. Posebno kada uzmemo u obzir da u Saboru već postoje radna tijela u čijem djelokrugu je ovo što predlažu. Na čelu tih radnih tijela - od Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbora za pravosuđe do Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije - predstavnici su oporbe. Neka iskoriste tu činjenicu pa tamo stave te teme na dnevni red. Za to imaju sve mehanizme. Vezano za pitanje osjećam li se prozvanim, odgovor je ne. Pravosudna tijela su neovisna, ja kao ministar ne uplićem se u njihov rad, što bi očito neki od zastupnika htjeli. Na nama je da im osiguramo preduvjete za rad, a na njima da rade svoj posao u skladu sa zakonom. Što rade.
Što takvo povjerenstvo uopće može utvrditi?
- Djelokrug i ovlasti povjerenstva jasno su utvrđeni Zakonom o istražnom povjerenstvu. Ponavljam, ovo što predlažu nije u tim okvirima, tako da ne znam što bi se u ovom procesu željelo propitkivati, a da se ne dotaknu aktualnih procesa vezanih uz slučaj bivšeg predsjednika Janafa, što iz oporbe očito žele prikriti da im je cilj. Stav naše Vlade je jasan - mi poštujemo neovisnost pravosudnih tijela i policije, a to znači neovisno, nepristrano i zakonito postupanje svih tijela poput DORH-a, USKOK-a i policije. O određenim prijedlozima i temama možemo raspravljati u okviru radnih tijela i saborskih rasprava bez uplitanja u konkretne procese i rad pravosudnih tijela.
Moramo se vratiti i na suštinu priče oko afere Janaf. Možemo li napokon precizno pojasniti tko je trebao, ili mogao znati o mjerama praćenja osumnjičenih u ovoj aferi? Objasnite nam, je li DORH ipak trebao upozoriti predsjednika Republike daje i on zahvaćen mjerama praćenja? Čini se kao daje to razlog njegovih bučnih reakcija i istupa u javnosti. Koliko god se svi mi zaklinjali u trodiobu vlasti, ne bi li bio minimum korektnosti da se predsjednika države upozori da se našao na mjestu koje je pod prismotrom, posebno ako nema baš nikakve sumnje da i sam sudjeluje u bilo kakvim nezakonitim radnjama?
- Zakonom o kaznenom postupku jasno je propisano da su izvidi kaznenih djela tajni. O izvidima znaju oni koji na tome rade, kada bi o tome znale treće osobe, izvan tog kruga ljudi, to bi izrazito kompromitiralo cijeli proces, postavilo bi se pitanje opravdanosti tog postupka. Uz to, zakon jasno propisuje da, ako se tijekom izviđa naloži provođenje posebnih dokaznih radnji, službene i odgovorne osobe koje sudjeluju u tome dužne su čuvati kao tajnu sve podatke koje su saznale u vezi s tim radnjama, u suprotnom čine kazneno djelo. Prema tome, DORH je i u ovoj situaciju postupio u skladu sa svojim zakonskim ovlastima. Predsjednik to nije smio znati. To su uostalom potvrdili i stručnjaci i brojni ustavnopravni stručnjaci i stručnjaci za kazneno pravo
Jedna od pojava je i pucanje mjera kad se provode ovako velike istrage. Jasno je da je to pod ingerencijom policije, sami izvidi i istraga, no i premijer zadnjih dana poručuje DORH-u da bi bilodobro da pojasni javnosti kako teku ove procedure, tko za što mora znati, i tko je odgovaran ako mjere puknu i slično. Premijer je čak tražio da se ispita odgovornost nadležnih u DORH-u kad su mjere pukle u slučaju Rimac. Imate li informacija, je li provedena takva istraga i što je utvrđeno?
U istragama i izvidima sudjeluju službenici neovisnih tijela, Državnog odvjetništva i PNUSKOK-a. Na tim tijelima je da razjasne je li u određenom postupku došlo do propusta. Da curenje informacija i pucanje mjera zabrinjava - zabrinjava. To bi trebalo brinuti svakog građanina, bio on ministar, predsjednik Vlade ili netko treći jer se narušava kredibilitet onih koji provode takve mjere. Ali ponavljam, na DORH-u i policiji je da utvrde i razjasne je li došlo do propusta. Zbog njihove vjerodostojnosti njihovog rada bilo bi poželjno da to javno i razjasne.
S druge strane, nisu li ovi premijerovi apeli također i pritisak izvršne vlasti na pravosuđe? Što bi to DORH trebao reći, jeste li razgovarali o tome s premijerom?
- Nema govora o pritisku izvršne vlasti na pravosuđe. Uostalom, posljednjih dana neki akteri prozivali su predsjednika Vlade jer je rekao da nema saznanja o tome što i kako radi DORH, a sada se njegova dobronamjerna poruka da se na informativan način, bez osvrta na konkretne primjere i slučajeve, javnosti pojasni tijek procedura u kaznenom postupku tumači kao pritisak na rad pravosuđa. To, je moram priznati kontradiktorno. Osobno tu poruku vidim u kontekstu želje da se jasno razjasni što se smije znati u kojoj fazi postupka kako se u budućnosti ne bi događale ovakve situacije o kojima danima raspravljamo o tome.
Reforma pravosuđa
Najavljena je i reforma pravosuđa. Što to konkretno znači, u kojem smjeru će se zakonska podloga mijenjati? Hoće li se dirati u broj zaposlenih u tom sustavu?
- Ranije ste me pitali kako ocjenjujem stanje u pravosuđu pa sam istaknuo da ne možemo biti zadovoljni trajanjem postupaka i brojem riješenih predmeta. Na rješavanju tih pitanja planiramo raditi. Među zakonodavnim aktivnostima svakako su izmjene Zakona o parničnom postupku kako bi se taj postupak ubrzao i propisali okvirni rokovi. Veliki iskorak želimo napraviti i u Zakonu o kaznenom postupku gdje ćemo pristupiti detaljnoj analizi i u suradnji sa stručnjacima, teoretičarima i praktičarima, analizirati sve stadije i institute kaznenog postupka koji se u praksi pokazuju kao nedovoljno efikasni. Predstoji nam i izrada nove Strategije za borbu protiv korupcije za sljedećih deset godina. Zatim planiramo pristupiti i izmjenama Zakona o USKOK-u kako bi smo ojačali njihov položaj. Učinit ćemo dodatne napore u provedbi Zakona o zaštiti zviždača kako bismo ojačali pravnu zaštitu i podigli svijest kod građana o nužnosti prijava nepravilnosti. Uredit ćemo i pravni okvir lobiranja budući da je to područje neregulirano, a potencijalno nosi korupcijske rizike, te usvojiti novi zakonodavni okvir za područje sprječavanja sukoba interesa. Od nedavno je u saborskoj proceduri prijedlog Zakona o izvršavanju kazne zatvora kojim će se ubrzati postupak upućivanja osuđenika na izvršavanje kazne zatvora. Kao što možete vidjeti, cilj nam je institucionalno raditi na svim područjima iz resora, kao u zakonodavnom smislu tako kroz ulaganje u infrastrukturu i digitalizaciju, što nije nevažno za učinkovitiji rad pravosudnih tijela.
Prije nekoliko dana primili ste predstavnike AmChema, koji su k vama došli s preporukama za unapređenje rada sudova, usmjerene na rješavanje problema zaostataka nastalih tijekom COVID-19 krize, kao i na trajno povećanje efikasnosti sudova. A ni Chain predlaže uvođenje dvosmjenskog rada sudova, automatsku delegaciju prema vrsti i broju predmeta, uvođenje rokova za svaki stupanj sudskog postupka, promociju alternativnog rješavanja sporova, izmjenu metodologije za ocjenjivanje obnašanja sudačke dužnosti, stvaranje nacionalnog sudskog registra i održavanje sudskih ročišta putem sredstava elektroničke komunikacije... Uz dužno poštovanje prema »senior partnerima« iz SAD-a, nisu li te preporuke malo preizravne? Što ćete od tih prijedloga prihvatiti?
– S predstavnicima Američke gospodarske komore u Hrvatskoj imali smo otvoreni dijalog kakav u Ministarstvu pravosuđa i uprave nastojimo imati sa svim dionicima, odnosno zainteresiranom javnošću. Razgovarali smo o njihovom viđenju pravosuđa i idejama koje oni vide da bi mogli unaprijediti sustav. Zajedno sa suradnicima predstavio sam im aktivnosti na kojima radimo. Dio naših aktivnosti obuhvaća i pitanja koja su oni istaknuli. U prvom redu nastavak digitalizacije procesa u pravosuđu koji doprinose efikasnijem radu pravosudnih tijela. Tu prvenstveno mislim na daljnju implementaciju e-Komunikacije koja je započela s primjenom na trgovačkim sudovima, a sada se primjenjuje i na općinskim i županijskim. Cilj nam je uspostaviti elektroničku komunikaciju na svim sudovima kako bi se olakšala razmjena pismena i smanjili troškovi postupaka, a građanima dati transparentan uvid u sudske postupke. Oni u svojim preporukama govore o raspravama na daljinu, što smo isto jasno predvidjeli u programu Vlade. Primjerice, u okviru izmjena Zakona o parničnom postupku radit ćemo na osnaživanju rasprava na daljinu te će se kod postupaka manje vrijednosti olakšati procesi i smanjiti rokovi.
Optimizacija samouprave
Kad je riječ o resoru uprave, već su obavljene najave o tome što bi se trebalo mijenjati u lokalnoj samoupravi od izbora 2021. godine, od smanjivanja broja vijećnika, do smanjivanja broja zamjenika načelnika. Hoće li biti još novosti, što je sa spajanjem nefunkcionalnih općina? Je li točno da bi one formalno opstale, ali bi se spajala njihova administracija?
- Mi smo već ljetos, u kolovozu, proveli javno savjetovanje za obrazac prethodne procjene vezane za tri zakonska prijedloga: Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, Zakona o lokalnim izborima i Zakona o Gradu Zagrebu. Predloženim izmjenama, smanjili bismo broj zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana za 634 tako da će se na idućim lokalnim izborima birali 37 zamjenika, odnosno zamjenici bi se birali u županijama i gradovima s više od 35.000 stanovnika. Paralelno s time idemo u smanjenje broja članova predstavničkih tijela za 20 posto. Procjenjujemo da bi ovakvo smanjenje broja lokalnih dužnosnika ostvarilo uštede u proračunima jedinica od oko 100 milijuna kuna. Dodatno, osim smanjenja broja lokalnih dužnosnika, važna novina tiče se obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) jedince da javno objave informacije o trošenju proračunskih sredstava na svojim stranicama tako da budu lako dostupne i pretražive, u skladu sa primjenama Zakona o proračunu. Dakle, na jednak kao i kada je riječ o državnom proračunu. Vezano za spajanje općina, podsjetit ću da smo programom Vlade predvidjeli funkcionalno povezivanje općina što je poseban proces od izmjena koje sada predlažemo. I prošloga puta razgovarali smo o projektu »Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave«. Kroz taj projekt prikupljamo i analiziramo podatke na temelju čega ćemo uspostaviti bazu podataka o administrativnim, financijskim i drugim kapacitetima jedinica. Takav katalog poslova dat će nam jasnu sliku koji se poslovi u nekoj jedinici obavljaju, a koji bi se mogli obavljati. Propisali bismo jasne kriterije za poboljšanje poslova te ih potaknuli da se udruže i zajedno obavljaju aktivnosti koje su u interesu njihovih zajednica. Primjerice, da imaju zajedničku javnu ustanovu koja bi se brinula o dječjim vrtićima. Na taj način imali bi jednog ravnatelja, jednog računovođu i slično. To bi s jedne strane predstavljalo uštedu, a s druge strane svojim stanovnicima mogli bi pružiti kvalitetniju uslugu.
Depolitizacija i profesionalizacija javne uprave
Mediji su objavili da se, iako je smanjen broj ministarstava, nije smanjio i broj uprava i zavoda, kao ni broj zaposlenih u administraciji. Kako to komentirate, jesu li se ipak mogle pokušati postići uštede?
- Mi smo se jasno opredijelili za depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave. Prvi korak napravili smo ukidanjem mjesta pomoćnika tako da umjesto političkih imenovanih dužnosnika imamo rukovodeće državne službenike na čelu upravnih organizacija. Govorimo o ljudima koji se biraju na javnim natječajima. U prijašnjem sustavu, prije novog Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, imali smo 98 uprava i dva zavoda, a prema novom ustroju imamo 98 uprava i tri zavoda. Dakle, došlo je do povećanja za jedan zavod koji se oformio prilikom spajanja resora. Podsjetio bih da smo početkom ove godine županijama prepustili više od 200 poslova i smanjili broj državnih službenika za više od 2.500. U narednom razdoblju nastavit ćemo raditi na digitalizaciji procesa unutar javne uprave što će dugoročno, među ostalim, smanjiti i troškove administracije.
Božićnice se više neće moći ovršiti
Bliži se 18. listopada kada prestaje moratorij na ovrhe. Više od 300.000 građana strahuje što biti poslije. Hoćemo li imati ovršni tsunami? Kako mislite ublažiti taj udar?
- Pitanju ovrha pristupili smo oprezno u dijalogu s dužnicima i vjerovnicima. U Ministarstvu pravosuđa i uprave pripremili smo izmjene i dopune Ovršnog zakona koje ćemo uskoro i predstaviti. Paralelno s time, Hrvatskoj javnobilježničkoj komori predlažemo donošenje preporuka prema kojem bi zaprimljeni prijedlozi dužnicima stigli na naplatu u tri faze. Ovrhe zaprimljene do 30. lipnja javni bilježnici bi naplaćivali 19. listopada, ovrhe zaprimljene do 31. kolovoza naplaćivale bi se 20. studenog, a 20. siječnja išle bi ovrhe koje su javni bilježnici zaprimali do 18. listopada. Glavna namjera novih izmjena zakona je uravnotežiti sustav ovrhe. Postupci će se pokretati na temelju vjerodostojne isprave elektroničkim putem na propisanom obrascu u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori koja će se, abecednim redom, prema mjestu prebivališta ili sjedišta ovršenika prosljeđivati zaprimljene prijedloge u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda. U čitav postupak uvodimo elektroničku komunikaciju između svih sudionika i uvodimo elektronički obrazac što ćemo dodatno propisati pravilnikom. Javni bilježnici će od sada slati opomene ovršeniku kada zaprimi prijedlog za ovrhu te ga u roku od 15 dana pozvati da plati dug ili da se očituje osporava ili tražbinu. Ako ovršenik bude osporavao dug ide u parnicu, a ako se ne očituje u tom roku, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi. Važne odredbe uvodimo i po pitanju troškova postupka koji će pojeftiniti. U prvom redu neće više biti troškova pribave potvrde jer se potvrde izdaju automatizmom, a uvođenjem elektroničkog obrasca smanjit će se troškovi za zastupanje ovrhovoditelja po odvjetniku. Ukidamo i predvidive troškove, a u sljedećem koraku pravilnikom ćemo uvesti jedinstvenu naknadu za postupanje javnih bilježnika u ovrsi. Deložacije se ubuduće neće provoditi u razdoblju od 1. studenog do 1. travnja. Povećavamo i glavnicu za koju se ovrha na nekretninu ne može pokrenuti s 20 tisuća na 40 tisuća. Proširujemo i krug primanja oduzetih od ovrha; uz postojeće, više se neće moći ovršiti božićnice, uskrsnice, regres i ostale nagrade vezane uz rad, zatim bespovratna sredstva ili potpore kako iz nacionalnog proračuna tako i iz proračuna EU-a te novčane naknade žrtvama kaznenih djela. Vjerujemo da će na taj način čitav postupak biti brži i ekonomičniji, i manje nepovoljan kako za dužnika tako i za vjerovnike.
Pisane vijesti
