Predstavljanje programa hrvatskog predsjedanja EU pred Odborom LIBE Europskog parlamenta

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović predstavili su u ponedjeljak 27. siječnja prioritete hrvatskog predsjedanja u svojim resorima pred Odborom za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) Europskog parlamenta.

U svom izlaganju ministar Bošnjaković istaknuo je kako se hrvatsko predsjedanje Vijećem EU temelji na četiri krovna prioriteta, pri čemu je pravosuđe od iznimne važnosti za provođenje prioriteta pod nazivom „Europa koja štiti“. Ciljevi na kojima će Hrvatska inzistirati tijekom predsjedanja bit će usmjereni k razvoju novih područja kad je riječ o umjetnoj inteligenciji i zaštiti osobnih podataka te promicanju europskih vrijednosti kroz osnaživanje demokracije i vladavine prava.
Hrvatsko predsjedanje dolazi u vrijeme velikih izazova u području azila i migracija te će, u području temeljnih prava, hrvatsko predsjedanje promovirati njihovo jačanje kroz podupiranje EU komisije u radu na pregovorima o pristupanju Europske Unije Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Borba protiv svih oblika nasilja nad ženama bit će među prioritetima djelovanja hrvatskog predsjedništva u području ljudskih prava.

U djelokrugu kaznenog prava prioritet će biti napredak u zakonodavnom paketu „e-dokaza“ s ciljem dovršavanja pregovora u vezi što bržeg donošenja ovog instrumenta od strateške važnosti za EU koja se u ovom segmentu mora pozicionirati kao globalni lider. Sustavom e-dokaza pruža se institucijama novo i važno istražno sredstvo i instrument za povećanje pravne sigurnosti, veće transparentnosti i odgovornosti. Ispunjavanje preduvjeta za početak rada Ureda europskog javnog tužitelja također će biti jedan od prioriteta za vrijeme hrvatskog predsjedanja.
Građanskopravnu domenu hrvatskog predsjedanja obilježit će nastavak rada na postojećim zakonodavnim prijedlozima: Uredbi o dostavi pismena i Uredbi o izvođenju dokaza. Jedan od ciljeva također će biti i napredak u odnosu na zakonodavni prijedlog koji uređuje učinke ustupanja potraživanja na treće osobe te otvaranje rasprave o korištenju stručnih foruma poput Europske pravosudne mreže u građanskim stvarima.

Korištenje modernih tehnologija i umjetne inteligencije i njihova implementacija u cilju unapređenja učinkovitosti pristupa pravosuđu za građane i gospodarske subjekte te daljnji razvoj sustava e-pravosuđe isto tako spadaju u prioritete u toku hrvatskog predsjedanja Unijom.
Inzistiranje na svim ovim ciljevima bit će nezamislivo bez jačanja pravosudne izobrazbe tj. stalnog stručnog usavršavanja sudaca, državnih odvjetnika, savjetnika u pravosudnim tijelima, zaposlenika i svih ostalih pravnika-praktičara te jačanje sustava edukacije pravosudnih dužnosnika.

Snimku cijelog predstavljanja i raspravu u Europskom parlamentu pogledajte u videu ispod.



Pisane vijesti