Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti je prijavljivanje nepravilnosti poslodavcu i započinje dostavljanjem prijave povjerljivoj osobi.
Poslodavac koji zapošljava najmanje 50 radnika mora imati uspostavljen sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti. Poslodavci koji zapošljavaju manje od 50 radnika mogu imati uspostavljen sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti. Iznimno, poslodavac obuhvaćen primjenom akata iz dijela I. točke B. i dijela II. Priloga Zakona, dužan je uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti neovisno o broju zaposlenih.
Poslodavac će općim aktom urediti postupak unutarnjeg prijavljivanja i postupak imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika. Ove informacije moraju biti lako dostupne, razumljive i učinkovite u svrhu poticanja prvenstvenog korištenja sustava unutarnjeg prijavljivanja.
Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti je pučka pravobraniteljica.
Prijavitelj nepravilnosti može prijaviti nepravilnost pučkoj pravobraniteljici nakon što je prvo podnio prijavu kroz sustav unutarnjeg prijavljivanja ili izravno kao nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje.
Javno razotkrivanje nepravilnosti je otkrivanje nepravilnosti javnosti.
Prijavitelj nepravilnosti koji javno razotkriva nepravilnost ima pravo na zaštitu:
- ako je prvo podnio prijavu sustavom unutarnjeg i vanjskog prijavljivanja, ili izravno nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje (pučkoj pravobraniteljici), ali nisu poduzete odgovarajuće mjere kao odgovor na prijavu u predviđenim rokovima ili
- ako prijavitelj ima opravdan razlog vjerovati da:
- nepravilnost može predstavljati neposrednu ili izričitu opasnost za javni interes, kao u slučaju krizne situacije ili rizika od nepopravljive štete
u slučaju vanjskog prijavljivanja postoji rizik od osvete ili su izgledi da će se nepravilnost djelotvorno ukloniti niski zbog posebnih okolnosti slučaja.
