Savjet za sprječavanje korupcije

Savjet za sprječavanje korupcije je radno tijelo Vlade Republike Hrvatske osnovano s ciljem izrade, unaprjeđenja i sustavnog praćenja provedbe te procjene učinaka mjera i aktivnosti iz nacionalnih strateških i provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije, koji ujedno određuju zadaće i sastav Savjeta te druga pitanja iz njegova djelokruga.
 
Odluka o osnivanju Savjeta za sprječavanje korupcije („Narodne novine“, br. 31/17., 136/20. i 108/24.)

U djelokrug poslova Savjeta spadaju:

• koordiniranje postupkom izrade nacionalnih strateških i provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije
• pripremanje prijedloga te predlaganje izmjena i dopuna nacionalnih strateških dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije
• sustavno praćenje provedbe aktivnosti provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije, uključujući konzultacije i savjetovanja nadležnih tijela u svim fazama njihove provedbe
• sustavna procjena učinka provedbe antikorupcijskih mjera i aktivnosti iz nacionalnih strateških i provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije
• razvijanje metoda s ciljem unaprjeđenja izrade, provedbe i procjene učinaka provedbe strateških i provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije
• raspravljanje o temama iz pojedinih područja prevencije korupcije uključujući pitanja zaštite prijavitelja nepravilnosti
• predlaganje Vladi Republike Hrvatske ostalih mjera i aktivnosti za sprječavanje korupcije.

Nositelji provedbe aktivnosti iz provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije obvezni su, na zahtjev Savjeta, dostavljati cjelovite informacije o njihovoj provedbi. Savjet izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o svom radu jednom godišnje, i to najkasnije do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Savjet čine:

• ​Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
• Ministarstva unutarnjih poslova
• Ministarstva financija
• Ministarstva vanjskih i europskih poslova
• Ministarstva turizma i sporta
• Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih
• Ministarstva gospodarstva
• Ministarstva zdravstva
• Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
• Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
• Ministarstva kulture i medija
• Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
• Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije
• Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
• Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
• Državnog inspektorata
• Ureda za udruge
• Vrhovnog suda Republike Hrvatske
• Državnog odvjetništva Republike Hrvatske
• Državnog sudbenog vijeća
• Državnoodvjetničkog vijeća
• Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa
• Državnog ureda za reviziju
• Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave
• Povjerenika za informiranje
• Pučkog pravobranitelja
• Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske
• Hrvatske zajednice županija
• Udruge gradova u Republici Hrvatskoj
• Hrvatske zajednice općina
• Hrvatske gospodarske komore
• socijalnih partnera: jedan iz reda poslodavaca i jedan iz reda sindikata
• četiriju udruga civilnog društva koje djeluju u području sprječavanja korupcije, zaštite prijavitelja nepravilnosti, pristupa informacijama i transparentnosti, javnih politika, borbe protiv diskriminacije i zaštite prava radnika 

Predsjednik Savjeta saziva tematske sjednice Savjeta vezane za učinkovitost mehanizama zaštite prijavitelja nepravilnosti od osvete i druge teme u području sprječavanja korupcije u djelokrugu Savjeta određenog ovom Odlukom. Tematske sjednice mogu se sazvati u užem sastavu Savjeta. Članovi Savjeta iz stavka 1. ove točke su, za tijela državne uprave, predstavnici na razini državnog tajnika ili ravnatelja upravne organizacije sastavu ministarstva. Članovi Savjeta iz stavka 1. ove točke imaju svoje zamjenike. Predsjednik Savjeta može, po potrebi, u rad Savjeta uključiti i predstavnike drugih državnih tijela i institucija.

Dosljedna provedba nacionalnih dokumenata jedan je od nužnih elemenata u borbi protiv korupcije te posljedično uklanjanju prepreka gospodarskom razvoju te ublažavanju negativne percepcije i jačanju povjerenja građana u institucije. Osnivanje Savjeta za sprječavanje korupcije prilikom procesa finalizacije Akcijskog plana za 2015. i 2016. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, prvog provedbenog dokumenta strateškog razdoblja, značilo je upravo snaženje nadzornog mehanizma kako bi se osigurala efikasnost ukupnih nacionalnih antikorupcijskih napora. 

Pozitivni učinci rada Savjeta posebno su vidljivi  u rezultatima provedbe Akcijskih planova za 2017. i 2018. Može se konstatirati određeni uzlazni trend vezano za postotak provedbe planiranih antikorupcijskih aktivnosti u aktualnom strateškom okviru.
Bitnu ulogu u intenziviranju provedbe antikorupcijskih aktivnosti imao upravo Savjet, koji se u okviru dosadašnjeg rada, uz postojeći sustav nadzora provedbe antikorupcijskih dokumenata na razini zakonodavne vlasti, profilirao u ključno tijelo u procesu formiranja i provedbe dokumenata i javnih politika vezanih uz borbu protiv korupcije na razini izvršne vlasti. 

Svoju važnu ulogu u institucionalnom okviru za nadzor provedbe strateških i provedbenih dokumenata na području borbe protiv korupcije Savjet nastavlja obavljati i u okviru provedbe aktualnog strateškog dokumenta - Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine i pratećih akcijskih planova. Akcijski plan za razdoblje od 2022. do 2024. godine uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine usvojen je 2022. godine, a započela je priprema izrade Akcijskog plana za razdoblje od 2025. do 2027. godine.