Obrazlažući Nacrt konačnog prijedloga Zakona o Pravosudnoj akademiji, ministar Bošnjaković rekao je kako, u odnosu na prvo čitanje, nacrt prijedloga Zakon nije doživio značajne promjene osim nomotehničkih.
„Pravosudna akademija je iznimno važna institucija“, naglasio je ministar Bošnjaković "jer u okviru nje pravosudni dužnosnici mogu raspraviti sva važna pitanja". Stoga koncept Pravosudne akademije kao centralno tijelo za edukaciju pravosudnih dužnosnika i njihovu cjeloživotnu edukaciju ostaje onakav kakav je bio i do sada, a novim prijedlogom zakona zadire se u upravljanje koje se želi učiniti što efikasnijim i u Programsko vijeće - tijelo koje se brine o programu, koje će moći prilagoditi program i prema nekim individualnim, ali općenito prema nekim aktualnim potrebama u pravosuđu.
Po pitanju Izvješća o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2018. godini, ministar Bošnjaković kazao je kako je tijekom 2018. godinu u okviru primarne pravne pomoći bilo oko 15 tisuća slučajeva u kojima su pružene temeljne informacije, dok je u okviru sekundarne pravne pomoći bilo nešto manje od 5 tisuća slučajeva pružanja pravne pomoći. Po pitanju utroška sredstava, ministar Bošnjaković rekao je koje je na raspolaganju 2018. godini bilo oko 4 milijuna kuna, od čega je za pružane besplatna pravne pomoći potrošeno 3 milijuna i 300 tisuća kuna.
Zakon o Pravosudnoj akademiji donesen je 2009. godine, a nakon toga je mijenjan 2010. i 2015. godine. Navedenim Zakonom ustanovljena je Pravosudna akademija i uređeno njezino ustrojstvo, tijela upravljanja, djelatnost, sredstva za rad, kao i način, vrste i trajanje stručnog usavršavanja vježbenika i savjetnika u pravosudnim tijelima te drugih službenika iz područja pravosuđa, kandidata za pravosudne dužnosnike i pravosudnih dužnosnika.
S obzirom na to da su se u postojećem ustrojstvu i djelokrugu rada Pravosudne akademije, postojećim mehanizmima definiranja i provedbe edukacije pravosudnih dužnosnika i službenika u pravosudnim tijelima te postojećem sustavu ulaska u pravosudnu dužnost utvrdili određeni nedostaci koji se nisu uspjeli otkloniti dosadašnjim djelomičnim reformama, pristupilo se izradi novog Zakona o Pravosudnoj akademiji.
S ciljem redefiniranja značaja i uloge Državne škole za pravosudne dužnosnike, a naročito sustava polaganja završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike te u širem smislu redefiniranja sustava ulaska kandidata u pravosudni sustav predlaže se propisati obvezu pohađanja Škole i polaganja završnog ispita za sve osobe primljene na neodređeno vrijeme na mjesto savjetnika u pravosudna tijela u trajanju od godine dana. Savjetnicima zatečenim u pravosudnim tijelima na dan stupanja na snagu ovog Zakona omogućava se izbor između pohađanja Škole i polaganja završnog ispita odnosno zadržavanja postojećeg službeničkog statusa.
Pri planiranju programa za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika predlaže se voditi računa o individualnim potrebama pravosudnih dužnosnika, potrebama sustava i većoj zastupljenosti različitih grana prava te uz edukacije iz pravnih područja omogućiti i razvijanje i jačanje potrebnih vještina.
Predloženo je unapređenje i nadogradnja sustava kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika i službenika iz područja pravosuđa te proširenje djelatnosti stručnog usavršavanja na druge ciljane skupine polaznika, uključujući i druge sudionike u postupcima pred pravosudnim tijelima u Republici Hrvatskoj, a čime je Akademiji dana šira mogućnost stjecanja vlastitih prihoda.
Predložene su i promjene u unutarnjoj strukturi vođenja i funkcioniranja Pravosudne akademije na način da se predlaže smanjiti broj članova Upravnog vijeća za dva (sudac Vrhovnog suda RH i zamjenik Glavnog državnog odvjetnika RH) i povećati broj članova Programskog vijeća za jedan (predstavnik Ministarstva pravosuđa) te su predviđeni zamjenici članova Upravnog vijeća, sve s ciljem učinkovitijeg načina donošenja odluka te kreiranja što kvalitetnijih edukacijskih programa.
Posebna pozornost posvećena je sprječavanju mogućih sukoba interesa kroz članstvo u različitim tijelima Akademije pa je propisano da članovi Upravnog vijeća i Programskog vijeća mogu sudjelovati u provedbi programa stručnog usavršavanja (biti autori materijala i predavači) bez naknade, kao i da članovi Upravnog vijeća, njihovi zamjenici te članovi Programskog vijeća ne mogu biti članovi Povjerenstva za polaganje završnog ispita.
U odnosu na tekst Prijedloga zakona, tekst Konačnog prijedloga zakona dorađen je u nomotehničkom smislu te radi preciziranja izričaja, a jedinu suštinsku razliku čini dodavanje odredaba o javnoj objavi dodijeljenih ocjena te njihovom uzimanju u obzir kod određivanja predavača i to radi poticanja objektivnosti vrednovanja i ocjenjivanja materijala, predavača i obrazovnih aktivnosti te osiguranja što veće kvalitete programa stručnog usavršavanja u Pravosudnoj akademiji.
Institut besplatne pravne pomoći u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine, broj 143/13).
Ministarstvo pravosuđa prati provedbu Zakona i obvezno je svake godine Vladi Republike Hrvatske podnijeti Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošenim sredstvima, a koje Izvješće Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru.