Prije 15 godina, 1999. godine, Republika Hrvatska podnijela je Tužbu protiv tadašnje SR Jugoslavije zbog kršenja odredbi Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida Međunarodnom sudu pravde.
Iako se Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju bavio zločinima iz devedesetih, uloga Međunarodnog suda pravde, koji odlučuje isključivo o zločinu genocida temeljem Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, izuzetno je bitna jer je taj Sud prvi i jedini u mogućnosti sagledati ukupnost svih zločina koji su počinjeni nad Hrvatima za vrijeme rata.
Među glavnim argumentima, Republika Hrvatska je Sudu ponudila dokaze da je Republika Srbija de facto i de jure preuzela vodstvo i nadležnost nad federalnim organima, uključujući i vlast nad JNA, i prije nego li je došlo do formalnog raspada bivše Jugoslavije.
Tijekom rasprave koja je započela u ponedjeljak 3. ožujka 2014. godine u Palači mira u sjedištu Suda, izaslanstvo Republike Hrvatske predvodila je gđa Vesna Crnić-Grotić, profesorica međunarodnog prava Sveučilišta u Rijeci.
Usmenu raspravu u Den Haagu, održanoj tijekom ožujka ove godine, u dijelu u kojem su se izlagali argumenti, pratili su oni argumenti koje je Hrvatska detaljno opisala Sudu u svojim opsežnim pisanim podnescima.
U utorak 1. travnja 2014. godine završena je rasprava pred Međunarodnim sudom pravde.
Dokumenti na kojima se bazirala tužba Republike Hrvatske protiv Republike Srbije objavljenja je na Internet stranici Međunarodnog suda pravde te se može pronaći na linku: http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=1&case=118&code=cry&p3=1