Udruga Partnerstvo za društveni razvoj je u četvrtak, 27. listopada 2016. godine u prostorijama Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj predstavila rezultate istraživanja procjene korupcije u Hrvatskoj u 2016. godini
Istraživanje se temelji na SELDI sustavu za praćenje korupcije koji opisuje korupciju kao društveni fenomen pomoću tri skupine podpojmova:
iskustvo,
stavovi i
percepcija. Svi indeksi temelje se na anketnom ispitivanju stanovništva, koje je provedeno u svih devet zemalja na reprezentativnim uzorcima građana (1000 ispitanika starijih od 18 godina). Ključni doprinos SELDI sustava u mjerenju korupcije je u tome što pruža iskorak od klasičnih mjerenja percepcije građana o stanju korupcije u zemlji u kojoj žive. Iskorak je u tome što se polazi od iskustva građana u odnosu na koruptivne prakse. Anketna pitanja se uvelike odnose na viktimizaciju, i ona zapravo reflektiraju konkretna iskustva ispitanika o situacijama kada su traženi mito (korupcijski pritisak) ili su dali mito (sudjelovanje u koruptivnim praksama).
Oko 50 posto ispitanika u zemljama jugoistočne Europe u periodu od 2001. do 2016. godine korupciju je doživjelo kao drugi najveći problem u društvu u kojem žive. Glavni problem, prema percepciji 60-ak posto ispitanika, je nezaposlenost. Poslije ova dva slijede potencijalno srodni problemi siromaštva i niskih plaća.
U Hrvatskoj, udio građana koji su sudjelovali u koruptivnim praksama je nešto niži nego 2014. godine, dok se korupcijski pritisak povećao. To znači da hrvatski građani, iako pod korupcijskim pritiskom, nisu uvijek spremni odgovoriti na ovaj zahtjev i dati mito. Navedeno je izravno povezano s visokim udjelom ispitanika u Hrvatskoj koji ne prihvaćaju ni jedan oblik koruptivnog ponašanja, ali i s visokom procjenom da će se vrlo vjerojatno u budućnosti naći pod korupcijskim pritiskom. U Hrvatskoj se i dalje lokalnu i nacionalnu vlast, Sabor i sudove doživljava kao najkorumpiranije, no ono što zabrinjava je trend relativno visoke percepcije korumpiranosti predstavnika nevladinog sektora i novinara. Više od trećine ispitanika u Hrvatskoj, ali i u regiji, smatra da su svi ili većina predstavnika nevladinih organizacija i novinara – korumpirani.
Istraživanje je provedeno u okviru projekta
Civil Society for Good Governance and Anti- Corruption in Southeast Europe: Capacity Building for Monitoring, Advocacy and Awareness Raising koordiniranog od strane organizacije Center for the Study of Democracy iz Bugarske i financiranog od strane programa European IPA Civil Society Facility. Udruga Partnerstvo za društveni razvoj je nacionalni koordinator za Hrvatsku.
Konferenciju je otvorila Mirella Rašić, voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analize u Predstavništvu Europske komisije, naglasivši kako se korupcija redovito doživljava kao jedan od najvećih problema kako u EU tako i hrvatskom društvu. Rezultati istrazivanja pokazuju da je korupcija još uvijek vrlo prisutna u životima mnogih građana Hrvatske, smatra Rašić, međutim, ohrabruje činjenica da značajan dio građana zna reći “ne” i odbiti dati mito. Jedna od ključnih pretpostavki za borbu protiv korupcije je ohrabriti građane da prate i reagiraju na anomalije koje primjete. U tom smislu, Rašić ističe da treba ohrabrivati, tj. omogućavati akterima civilnog društva njihovu neovisnu distribucija informacija građanima.
Prilika za borbu protiv korupcije je evidentna, pa sam uvjerena da bi europski građani vjerojatno znali cijeniti daljnju i učinkovitiju provedbu antikorupcijskih politika – zaključuje Rašić.
Maja Baričević, načelnica Sektora za suzbijanje korupcije pri Ministarstvu pravosuđa, u uvodnom govoru istaknula je da koruptivni proces direktna inverzija sustava vrijednosti na kojem počiva čitav društveni poredak, te takve aktivnosti izravno rezultiraju u slabljenju povjerenja javnosti u državne institucije. Baričević je naglasila da svjesnost o problemu nedostatka i pokušaji jačanja povjerenja građana ocrtavaju znatni napori koje je Hrvatska proteklih godina uložila u sve veću borbu protiv korupcije.
Unatoč uočenom napretku u borbi protiv korupcije, RH još uvijek ne pokazuje značajne pomake u rastu povjerenja javnosti niti u institucije niti u izvedivost njihovih antikorupcijskih politika, rekla je Baričević. Osvrnuvši se na samo istraživanje, smatra kako je ono dobar primjer uloženih napora u borbi protiv korupcije, jer svi podaci upućuju na to da postoji visoka percepcija korupcije u Hrvatskoj.
Ono što posebno zabrinjava je porast iskustva građana RH u 2016. godini, u odnosu na 2014. godinu, koji su se našli u situacijama kada je od njih traženo mito. No, ono što ipak ukazuje na veće razumijevanje samog problema korupcije je nalaz da sve veći broj građana, njih 75%, smanjuje toleranciju prema bilo kojem obliku korupcije – zaključila je Baričević.
Na rezultate istraživanja osvrnuo se i
Munir Podumljak, koordinator aktivnosti SELDI mreže za Hrvatsku:
Iako Hrvatska u mnogim parametrima obuhvaćenim u istraživanju stoji bolje od zemalja u okruženju, zabrinjavaju negativni trendovi koje smo zabilježili posljednjim mjerenjem. Izloženost pritisku korupcije u Hrvatskoj je u porastu u odnosu na 2014. godinu i porasla je za 2,2 % boda. Obzirom na dinamiku u drugim zemljama, Hrvatska je izgubila primat u ovom području u odnosu na zemlje jugoistočne Europe, te je sad zemlja s najmanjim pristikom korupcije u odnosu na mjerene zemlje - Turska.
Pozitivan pomak je ostvaren u ne-sudjelovanju građana u koruptivnim radnjama, te se bilježi pad sudjelovanja građana od 0,6%, no istovremeno bilježi se porast opće prihvaljivosti koruptivnih radnji za 2% što na određeni način upućuje na zaključak da je borba protiv korupcije u Hrvatskoj u blagoj recesiji. Navedenom govori u prilog i činjenica da se na određeni način povećava i pesimizam građana spram korupcije, te na ovom mjerenju 55% građana smatra kako se korupcija ne može značajno smanjiti, što je porast pesimizma za 10% u odnosu na mjerenja iz 2014 godine.
Posebice je zabrinjavajući trend percepcije korumpiranosti predstavnika nevladinog sektora i novinara, koji drži visoki postotak (35%, odnosno 32%) iz prethodnih mjerenja, što upućuje na pojavu novog oblika korupcije koji zovemo zarobljenim društvom. Kod predhodnog mjerenja iz 2014. godine, obzirom da se tada radilo o porastu percepcije korumpiranosti ovih dvaju zanimanja za više od 50% u periodu od 10 godina, smatrali smo da se moguće radi o anomaliji. Obzirom da se ovaj trend očigledno zadržava, mehanizmi vanjskih kontrola državnih funkcija, te ključni reformski mehanizmi – civilno društvo i mediji polako to prestaju biti, što dovodi u pitanje budućnost zemalja u kojima je provedeno ovo mjerenje.
Pisane vijesti
