Strategijom suzbijanja korupcije određeno je da će se pripadajući Akcijski plan revidirati svake godine. Akcijski plan je dokument koji omogućuje sustavan nadzor provedbe Strategije suzbijanja korupcije i predstavlja kontrolni mehanizam pomoću kojega će se moći vidjeti da li je određena mjera provedena u potpunosti ili ju je potrebno redefinirati u skladu s novim potrebama. I dalje će se provoditi već uspostavljeni nadzor provedbe putem redovitih izvješća svih nositelja mjera suzbijanja korupcije ministru nadležnom za poslove pravosuđa kao nacionalnom koordinatoru te predsjedniku Povjerenstva za praćenje provedbe mjera za suzbijanje korupcije.
U Akcijskom planu koji je javnosti bio dostupan prije donošenja, nalaze se ukupno 173 mjere. One se odnose na uspostavu jedinstvenog registra državne imovine, uspostavu sustava izdavanja e-dozvola i drugih akata na temelju kojih se može graditi, ustrojavanje registra dužnosnika s ciljem uvida javnosti tko se sve smatra dužnosnikom u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa, objavupodataka o upravljanju udjelima u poduzećima koja su odlukom Hrvatskog sabora određena kao strateški bitna, uspostavu portala prostornih planova, objavu podataka o raspolaganju trajno oduzetom imovinom na internetskim stranicamaAgencije za upravljanje državnom imovinom, zaprimanje prijava u Poreznoj upravi radi prijava utaje poreza, neizdavanja računa i rada na crno, utvrđivanjekriterija, mjerila i postupka za transparentnu dodjelu sponzorstava i donacija javnih poduzeća udrugama i drugim neprofitnim organizacijama, uvođenje e-naručivanja, prijave u srednje škole i na visoka učilišta putem informatičkog sustava, intenziviranje kriminalističkih istraživanja koruptivnih kaznenih djela počinjenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske.
Prije izrade Akcijskog plana provedeno je internetsko istraživanje o percepciji korupcije i stvarnim iskustvima građana s korupcijom. Prikupljeni odgovori na postavljena pitanja utjecali su, među ostalim, i na nastanak ovog dokumenta, a osnovni cilj koji se, uz suzbijanje korupcije u osnovi, želi postići jest vraćanje povjerenja građana u rad državnih tijela. S tim razlogom većina mjera ima naglasak na transparentnost rada, točnije objavu velikog broja podataka.
Osim spomenutog, izrađena su izvješća o provedbi Akcijskog plana iz 2008. i 2010. godine.
U novi Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije uvrštene su i mjere proizišle iz rasprave na 1. sjednici Povjerenstva za praćenje provedbe mjera za suzbijanje korupcije. U provedbu Akcijskog plana se s prijedlogom mjera iz svoje nadležnosti uključila i Hrvatska javnobilježnička komora.
Ministarstvo pravosuđa je provelo i javnu raspravu o Nacrtu Akcijskog plana. Sva očitovanja građana pojedinačno, kao i organizacija civilnog društva su pomno proučena te je Ministarstvo pravosuđa komentare nastojalo uključiti u najvećoj mogućoj mjeri.
Akcijski plan uz strategiju suzbijanja korupcije