Novi model ulaska u pravosudne dužnosti: brže, transparentnije i učinkovitije

Izmjenama triju ključnih zakona - Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Zakona o Pravosudnoj akademiji uvodi se novi model ulaska u pravosudne dužnosti.

Cilj tih izmjena jest ubrzati imenovanje sudaca i zamjenika državnih odvjetnika, osigurati objektivniji i transparentniji sustav odabira kandidata te odgovoriti na izazove nepovoljne dobne strukture hrvatskog pravosuđa.

Zašto su izmjene bile potrebne?

Postupak imenovanja, napredovanja, premještaja i razrješenja sudaca i zamjenika državnih odvjetnika uređen je Zakonom o Državnom sudbenom vijeću i Zakonom o Državnoodvjetničkom vijeću, dok je Državna škola za pravosudne dužnosnike, kao ustrojstvena jedinica Pravosudne akademije, do sada bila propisana kao obvezan uvjet za prvo imenovanje na pravosudnu dužnost.

Analize Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije pokazale su da postojeći model više ne ostvaruje svoju izvornu svrhu. Pohađanje Državne škole u najvećem dijelu predstavlja ponavljanje znanja već provjerenog na pravosudnom ispitu, ne donosi značajnu dodatnu vrijednost u razvoju praktičnih kompetencija, a istodobno odgađa ulazak mladih pravnika u pravosudni sustav te predstavlja dodatno opterećenje kandidatima.

Potrebu za izmjenama potvrdili su i podaci o dobnoj strukturi pravosudnih dužnosnika. Prema podacima za 2024. godinu, čak 30 % pravosudnih dužnosnika nalazi se u dobnoj skupini od 60 do 70 godina, 35 % u dobi od 50 do 60 godina, dok je svega 7 % pravosudnih dužnosnika u dobi između 30 i 40 godina. U usporedbi s 2014. godinom, udio najmlađih pravosudnih dužnosnika prepolovio se, dok se udio najstarijih udvostručio.
Novi model ulaska u pravosudne dužnosti

Središnja promjena odnosi se na novu ulogu Državne škole za pravosudne dužnosnike koja je dosad bila uvjet za prvo imenovanje. Umjesto toga, naglasak se stavlja na već stečeno profesionalno iskustvo i rezultate kandidata ostvarene tijekom obrazovanja i rada.

Kandidati i dalje moraju ispunjavati opće uvjete za imenovanje - hrvatsko državljanstvo, položen pravosudni ispit, nevođenje kaznenog postupka za kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti te neosuđivanost za kaznena djela koja predstavljaju razlog nedostojnosti za obnašanje pravosudne dužnosti.

Za prvo imenovanje uvedeno je i obvezno prethodno radno iskustvo. Pravosudni dužnosnici, odvjetnici, javni bilježnici i javnobilježnički prisjednici mogu biti imenovani temeljem svojeg profesionalnog statusa, dok ostali kandidati moraju dokazati odgovarajuće iskustvo rada na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Za savjetnike u pravosudnim tijelima, odvjetničke vježbenike i javnobilježničke savjetnike propisane su najmanje dvije godine iskustva, a za ostale pravnike najmanje četiri godine rada na pravnim poslovima.

Objektivnije vrednovanje kandidata

Izmjenama zakona promijenjen je i način vrednovanja kandidata u postupcima imenovanja.

Kod kandidata za suce prvostupanjskih sudova i zamjenike općinskih državnih odvjetnika vrednuju se uspjeh na pravosudnom ispitu, ocjena rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima ili rezultat posebne pisane provjere pred nadležnim vijećem, dok svi kandidati sudjeluju i u razgovoru pred vijećem. Za već imenovane pravosudne dužnosnike odlučujuću ulogu ima ocjena obnašanja pravosudne dužnosti.

Posebno su uređena prijelazna rješenja za kandidate koji su pravosudni ispit položili prije uvođenja bodovanja 2009. godine, kao i za osobe koje su već završile Državnu školu za pravosudne dužnosnike, čime se osigurava jednak položaj svih kandidata u novom sustavu.
Veća učinkovitost rada Vijeća

Izmjenama su pojednostavljeni i postupci imenovanja. Uvedeno je pravilo presumiranog povlačenja prijave ako se kandidat ne odazove pojedinim fazama postupka, promijenjena su pravila dostave poziva i odluka te se odluke o imenovanju objavljuju na mrežnim stranicama nadležnih vijeća.

Istodobno je propisana obveza Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća da o provedbi planova popunjavanja slobodnih dužnosničkih mjesta redovito izvješćuju nadležna tijela radi učinkovitijeg planiranja potreba pravosudnog sustava.

Nova uloga Državne škole za pravosudne dužnosnike

Izmjenama Zakona o Pravosudnoj akademiji promijenjena je uloga Državne škole za pravosudne dužnosnike. Umjesto da predstavlja obvezan korak prije imenovanja, Škola postaje središnje mjesto cjeloživotnog stručnog usavršavanja već imenovanih sudaca i zamjenika državnih odvjetnika.

Poseban naglasak stavljen je na stručno usavršavanje novoimenovanih pravosudnih dužnosnika kako bi tijekom prvih godina rada dodatno razvijali praktične vještine potrebne za kvalitetno obnašanje dužnosti.

Istodobno je proširen sastav Programskog vijeća Pravosudne akademije s 13 na 17 članova kako bi bile zastupljene sve razine pravosudnih tijela te institucije čija je praksa važna za primjenu europskog prava, uključujući Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava te predstavnike Ministarstva vanjskih i europskih poslova nadležne za zastupanje Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije.
Sustav prilagođen budućim potrebama pravosuđa

Izmjenama zakonodavnog okvira uspostavljen je jednostavniji i učinkovitiji model ulaska u pravosudne dužnosti koji istodobno zadržava visoke standarde stručnosti i objektivnosti pri izboru kandidata.

Uklonjene su administrativne prepreke koje su usporavale imenovanja, potaknut je raniji ulazak mladih pravnika u pravosuđe te su dodatno povećane transparentnost i učinkovitost rada pravosudnih institucija.

Novi sustav stvara pretpostavke za dugoročno kadrovsko jačanje pravosuđa te stabilniji, moderniji i učinkovitiji pravosudni sustav Republike Hrvatske.